Skoro 11 mjeseci traje rat u Gazi a njemački mediji su stalno na udaru kritika zbog svog izvještavanja. „Mediji u Njemačkoj izvještavaju jednostrano i to u korist Izraela", kritika je koja se stalno može čuti. Gube li njemački mediji važno povjerenje gledalaca, slušalaca i čitalaca? Medijski magazin ZAPP je o tome naručio reprezentativnu anketu od Instituta za istraživanje javnog mnijenja Infratest Dimap. Rezultat: 40 posto ispitanika ima veliko povjerenje u njemačko izvještavanje o ratu u Gazi i vojnoj ofanzivi Izraela. No, 48 posto njih, dakle skoro svaki drugi ispitanik, ima malo ili nimalo povjerenja.

Dovodi se u pitanje nepristrasno i izbalansirano izvještavanje

"To je prilično loš rezultat za anketu o povjerenju u medije, koja je provedena reprezentativno ", kaže Carola Richter. Ona je profesorica na Institutu za komunikacije Slobodnog univerziteta u Berlinu, gdje između ostalog istražuje način izvještavanja o ratu na Bliskom istoku u stranim zemljama. Obzirom da generalno postoji temeljno povjerenje u izvještavanje klasičnih medija, ona smatra rezultat ankete veoma znakovitim."

Glavni urednik ARD-a Oliver Köhr kaže da su ove brojke šokantne - iako naglašava da su njemački mediji ocijenjeni kao cjelina, i da se pri tome nije gledalo samo na izvještavanje javnih servisa. "Sveukupno je zastrašujuće što toliko mnogo ljudi nema povjerenja u izvještavanje njemačkih medija", ističe Köhr.

Anketa ZAPP-a pokazala je i da 38 posto ispitanika smatra da je izvještavanje o ratu izbalansirano. No, 31 posto učesnika u istraživanju misli da njemački mediji previše staju na stranu Izraela. Samo 5 posto ispitanika ocjenjuje da njemački mediji daju preveliku podršku palestinskoj strani. 26 posto njih ne može ili ne želi dati odgovor.

Premalo palestinske perspektive?

To što skoro trećina osjeća kako u njemačkim medijima postoji pristranost u korist Izraela, iz perspektive komunikacijske stručnjakinje Richter je visoka i neobična brojka. Glavni urednik ARD-a Köhr polazi od pretpostavke da postoje različiti faktori koji izazivaju ovakav dojam: "Jedan razlog može biti taj da u ovom sukobu mnogi ljudi, po mom mišljenju, nepokolebljivo stoje na jednoj strani." Zato je, u njihovim očima, teško izvještavati objektivno.

Zašto ljudi imaju dojam pristrasnosti u korist Izraela? Jedan od razloga, koji se često navodi na društvenim mrežama, glasi: Palestinska perspektiva je premalo zastupljena u njemačkim medijima. Da bi se provjerilo da li je ovaj dojam tačan, ZAPP je pregledao sve emisije uživo na ARD-u i ZDF-u, koje su emitovane od 7. oktobra do kraja jula. U 15 emisija ARD-a, koje su se bavile ratom na Bliskom istoku, bila su tri gosta palestinskog porijekla. Znatno više, njih deset, imalo je izraelsko državljanstvo. Na pitanje, zašto u emisijama uživo postoji takva neravnoteža, glavni urednik ARD-a Oliver Köhr odgovara: "Zapravo, ne mogu vjerovati da je to tako." Po njegovom mišljenju, redakcije i novinari prvog programa njemačke televizije ARD-a obično paze na ravnotežu i izbalansiranost. "Da je bilo značajne diskrepancije, primjetio bih je."

U emisijama na ZDF-u, koje se emituju uživo, slika je drugačija: U 30 emisija o ratu, bilo je ukupno osam nastupa ljudi s palestinskim porijeklom, devet je imalo izraelsko državljanstvo.

Kritike na izvještavanje o studentskim protestima

Posebnu ulogu u izvještavanju o ratu u Gazi i Izraelu ima izdavačka kuća Axel-Springer. U sklopu ove kuće izdaju se novine i TV kanal "Welt" te "Bild"-  najtiražniji list u Njemačkoj. Ova izdavačka kuća ima vlastiti "ustav", koji se sastoji od pet načela. Jedno od njih glasi: "Podržavamo jevrejski narod i pravo na postojanje države Izrael."

"Mislim da solidarnost s jevrejskim narodom i pravo Izraela na postojanje podržavaju i mnogi drugi mediji", smatra Carola Richter. Ali iz toga za medije izdavačke kuće Springer proizilazi da Palestince i sve one koji kritikuju Izrael "treba diskreditovati i da protiv toga treba pisati".

Jedan od istaknutih i mnogo kritikovanih primjera iz maja: Kada su se profesori sa berlinskih univerziteta izjasnili protiv nasilnog uklanjanja studenata-demonstranata koji su podržavali Palestince od strane policije, Bild je polemično pisao o njima - uključujući objavljivanje fotografija i punih imena profesora.

Izdavačka kuća Springer dala je na nekoliko pisanih pitanja ZAPP-a samo uopštene odgovore. U njima naglašava da je nezavisnost  novinara i urednika jedno od njenih najvažnijih načela. "Ova nezavisnost uključuje da redakcije iz svog ugla gledanja izvještavaju o politici izraelske vlade, ali i jasno i nedvosmisleno o terorističkom napadu Hamasa i njegovim antisemitskim aktivnostima kojima se taj napad relativizuje."

Narativi izraelske vojske

Još jedna optužba na račun njemačkog izvještavanja o ratu na Bliskom istoku: Narativi, koji dijelom dolaze od ekstremno desne izraelske vlade ili vojske često se nekritički preuzimaju u njemačkim medijima. Za to postoje primjeri - u novinama, online medijima i na tagesschau-u.

10. jula izraelska vojska je pozvala sve stanovnike Gaze da napuste grad. Istog dana se na tagesschau u 14 sati iz Tel Aviva uživo uključuje Laura Goudkamp. Na pitanje, gdje bi civili trebali pobjeći, ona najprije napominje da će izraelska vojska dati informacije stanovništvu Gaze o tome. Kasnije tvrdi: "I usmenim putem se, naravno, prenose informacije, gdje i kako ljudi mogu napustiti grad, koristeći siguran koridor kako bi se sakrili u skloništima na rubovima grada."

Koliko je poznato, u Gazi ne postoje takvi sigurni koridori za bijeg, niti skloništa. Christian Limpert vodi ARD-ovo dopisništvo u Tel Avivu, koje je odgovorno za ovaj prenos uživo. On priznaje: "To je greška, koja se ne smije dogoditi i koja naravno ozbiljno narušava ugled našeg dopisništva. Naš tim se svakodnevno trudi da objektivno izvještava o različitim događajima."  ARD-Tagesschau je kasnije ispravio ovu grešku.

Primjetan trend

Primjeri, poput ovog, odmah se dijele na društvenim mrežama, munjevito se šireći i umanjujući povjerenje. Mnogi ljudi se na kraju u potpunosti okreću od tradicionalnih medija i informišu samo putem društvenih mreža. Izvještaje etabliranih medija često primjećuju samo ako neko na nekom profilu, kojem vjeruju, kritikuje te medije. Uravnoteženim izvještajima se ne poklanja pažnja. Komunikologinja Carola Richter primjećuje kako se ovdje nazire jedan trend: "Čini se da će doći do neke vrste fragmentacije u društvu, što znači da različite perspektive više neće biti u međusobnoj vezi."

Sve u svemu, rat u Izraelu i Gazi ostaje jedna od najtežih tema za njemačke medije.

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu