„Saobraćajni haos u Splitu, pokvareni semafori u Sarajevu, bez pitke vode u Podgorici. U petak je u sred velike vrućine i na početku sezone godišnjih odmora nestanak struje paralizirao velike dijelove zapadnog Balkana, od Splita do Tirane. Sve se dogodilo iznenada, ali ne i neočekivano. Već krajem februara je stručnjak za pitanja enerije Christian Egenhofer, iz briselskog think-thanka CEPS, upozorio: „Energetski sektor zapadnog Balkana se nalazi pred kolapsom" Egenhofer u ovim strahovanjima nije bio usamljen", piše Frankfuerter Allgemeine Zeitung (FAZ).

List piše da je opsrkba električnom energijom uspostavljena nakon nekoliko sati, ali da osnovni problem nije riješen: „Pri tome to nije nova tema: Prije svega tamo gdje je potražnja za energijom naglo porasla od 1990. godina, na Kosovu i u Sjevernoj Makedoniji, problema je bilo i ranije. Oni imaju tehničke, klimatske i politčke aspekte", piše FAZ.

„Mnoge elektrane starije su od 40 godina, a prijenosna mreža nije bitno mlađa. “Elektrane na ugljen ne mogu držati korak zbog zastarjele tehnologije i uskih grla u rudnicima”, analizira stručnjak za jugoistočnu Europu Dimitar Bečev. U međuvremenu, zbog klimatskih promjena, razine akumulacija u onim zemljama koje se oslanjaju na hidroenergiju, poput Albanije sa svojih 99 posto hidroenergije, padaju. Ovo je, kaže Bečev, veliki izazov za opskrbu električnom energijom.

Slijepo se osloniti na susjede, kako je to pokazao blackout u petak, to nije moguće, piše FAZ. „Ovdje u igru ulazi politika, kako to kaže Dirk Buschle. Buschle je zamjenik direktora European Energy Community, koja bi zemlje Zapadnog Balkana trebala pripremiti za zelena pravila igre u EU", piše FAZ. 

Utjecaj Rusije

„To uključuje bolju koordinaciju i suradnju s drugim mrežnim operaterima i uspostavljanje tržišta električne energije. Zajedno se krize u napajanju mogu brže riješiti i spriječiti. Ugovori sa državama Zapadnog Balkana (Srbija, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Albanija) su na stolu  od 2022., kaže Buschle. "Ipak politički spor između Srbija i Kosovo oko priznanja Kosova i ovdje blokira provedbu u cijelog regiji", kaže Buschel," piše FAZ.

FAZ ocjenjuje da to nije jedini energetski izazov s kojima se suočavaju države na rubu EU. „Bivši američki diplomat Matthew Bryza imenuje druge: "Premalo konkurencije, previše ugljena i previše Rusije." Ili riječima stručnjakinje za energetiku Barbare Frey: "Kronično nedovoljno financiranje, kontinuirano loše upravljanje, geopolitičke prepreke.” Udio ugljena iznosi između 41 posto (Bosna i Hercegovina) i 95 posto (Kosovo)", piše FAZ. 

„Energetskom industrijom na Zapadnom Balkanu dominiraju poduzeća u državnom vlasništvu čiji nedostatak transparentnosti i loše upravljanje ometaju konkurenciju, omogućavaju uplitanje Rusije i usporavaju ulaganja u energetsku tranziciju, piše Bryza. Utjecaj Rusije u poslovanju s naftom i plinom i dalje je značajan u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Činjenica da su tržišta zapadnog Balkana mala i neprivlačna za međunarodne ulagače olakšava Moskvi ostvariti utjecaj a Moskva željeli prodati više plina", piše FAZ.

Utjecaj Kine

FAZ piše da je Kina također akter s utjecajem u regiji. „U sklopu svog “Novog puta svile” Peking je uložio mnogo novca u izgradnju novih i nadogradnju starih elektrana na ugljen. Međutim, predsjednik Xi Jinping obećao je u UN-u 2021. da više neće davati novac za nove elektrane na ugljen", piše FAZ.

„To ne mijenja činjenicu da Kina, primjerice u Crnoj Gori, nastavlja modernizirati postojeće elektrane na ugljen, kaže Buschle", piše FAZ. List također navodi da je angažman Kine vidljiv i kada je riječ o proširenju korištenja obnovljivih energija, kao što su vjetroelektrane u Srbiji i BiH ili pak hidroelektrane.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu