U sukobu Izraela i Palestinaca premijer  Benjamin Netanjahu  po svaku cijenu pokušava da očuva status kvo. I to uprkos svom poznatom govoru na Univerzitetu Bar Ilan iz 2009. godine, kada se načelno saglasio sa osnivanjem palestinske države.

Njegovi potezi pak pokazuju da su Netanjahu i njegove vlade više zainteresovani  da održe unutrašnji palestinski konflikt između Hamasa i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), čak i po cijenu da Hamas opstane.

Hamas je militantna islamistička grupa koju država Izrael želi da ukloni. Njemačka, EU, SAD i neke arapske države svrstavaju Hamas u terorističke organizacije.

Prema desničarskom vebsajtu Mida, Netanjahu je predstavnicima svoje partije 2019. rekao da se mora dopustiti da Hamas dobija novac iz Katara, jer je to ključni način da se spriječi palestinska država.

„To je dio naše strategije: Podsticanje podjele između Palestinaca u Gazi i na Zapadnoj obali“, rekao je on.

Posljednjih godina je veći dio izraelskog društva bio ravnodušan prema toj taktici svog premijera. Ali, sve se promijenilo 7. oktobra.

Promena koncepta: Potrebna su razna rešenja

Jedan od najčešćih izraza koji se koristi nakon Hamasovih terorističkih napada jeste „shinui konsepzia“- promjena koncepta. Ljudi očekuju drukčija rješenja od onih koja nude političari sa obe strane spektra. A Netanjahu do sada  nije ponudio novo rješenje.

Uz to se mora reći da veliki dio izraelskog društva ne vjeruje da uopšte postoji rješenje, kako je primjetio i američki ministar spoljnih poslova Entoni (Antony) Blinken.

Liberalni i lijevo orijentisani Izraelci traže izbore – žele smjenu Netanjahua. Njegova Vlada, u kojoj ima krajnjih desničara, pokušava pak da iskoristi rat kako bi se ponovo uspostavila izraelska naselja iz kojih su ljudi evakuisani kada se Izrael 2005. godine povlačio iz Pojasa Gaze.

Sam Netanjahu je više puta rekao da Izrael nema namjeru da obnovi ta naselja. Ali, njegovi koalicioni partneri, koje predvodi desničarski ekstremista, ministar za nacionalnu bezbednost Itamar Ben Gvir, idu po televizijskim studijima i traže takozvano „dobrovoljno iseljenje“ Palestinaca iz Pojasa Gaze.

Netanjahu ne kontroliše sopstvenu Vladu

Uspon Ben Gvira pokazuje i da je Netanjahu izgubio kontrolu nad sopstvenim kabinetom. Ranije su sve političke partije – uključujući Netanjahuov Likud – jasno odbijale radikalne elemente izraelske desnice.

A onda je Netanjahu javno podržao Ben Gvira, najpoznatijeg ekstremnog desničara, kako bi osigurao sopstveno političko preživljavanje. Tako je dao politički legitimitet čovjeku koji je pravosnažno osuđen zbog podrške jednoj terorističkoj grupi.

Ankete kažu da opada podrška Netanjahuu, dok ekstremna stranka Jevrejska snaga koju vodi Ben Gvir verovatno može osvojiti još više mandata u parlamentu, od sadašnjih šest.

Šta god da se desi – izraelsko društvo poslije 7. oktobra postaje drukčije nego što je bilo u političkom i svakom drugom smislu. U tom kontekstu će ocijeniti i Netanjahuove posljednje najave da Izrael mora da vrši bezbjednosnu kontrolu nad Gazom kad se završi rat.

Netanjahuovo mjesto u istoriji odrediće odgovori na dva pitanja: Da li je Hamas i dalje opasnost za Izrael? I hoće li se taoci, koji su još u rukama Hamasa, vratiti kućama živi i zdravi?

Netanjahu je čovjek sa najdužim stažem na čelu Izraela i često je govorio da želi da bude zapamćena kao „branilac Izraela“. Ali, ako njegova Vlada ne ostvari ciljeve koje javno zagovara, njegova zaostavština će biti da je započeo prvi rat koji je zemlja izgubila.

Ovaj članak je originalno objavljen na  njemačkom jeziku.

https://www.dw.com/a-68045450