Kada je jordanski kralj nedavno odlučio posjetiti Washington, iako je potpuno bilo nejasno da li će moći susresti predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, bilo je jasno koliko je kralju bio važan taj susret.

Tri dana nakon što je Trump donio spornu odluku o zabrani ulaska u SAD za građane sedam zemalja kralj Abdulah je požurio u Washington. No predsjednika je vidio samo kratko i ne u Bijeloj kući, već na Nacionalnom molitvenom  doručku u jednom washingtonskom hotelu što su neuobičajene okolnosti za jedan ovakav susret.

Prije njegovog susreta sa predsjednikom Trumpom, Abdulah je razgovarao sa ključnim figurama američke politike: potpredsjednikom Mike Pencom, šefom Pentagona Jamesom Mattisom i vodećim kongresmenima.

Kraljevo putovanje

Svojim spontanim putovanjem u Washington, Abdulah nije bio samo prvi vođa iz zemalja arapskog svijeta koji se susreo sa Trumpom, nego je time zadao i udarac i izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu koji je Washington stigao u srijedu. 

I tu su opet procurile glasine: Jedan neimenovani visokorangirani dužnosnik vlade SAD-a je navodno rekao da SAD više ne žele zastupati rješenje o formiranju dvije države koje podrazumijeva formiranje neovisne palestinske države. Detalji o tome nisu poznati.

Glavni motiv putovanja kralja Abdulaha u Washington nije bila Trumpova odluka o zabrani ulaska u zemlju, iako je tema bila važna. Prema izvještajima New York Timesa i drugih medija Abdulah je upozorio američku vladu da premješta svoju ambasadu u Izraelu u Jeruzalem i da ne ohrabruje Izrael u gradnji naselja.

To bi, kako je rekao Abdulah, moglo voditi novim nemirima na Bliskom istoku, koji ugrožavaju izglede za postizanje rješenja u vidu dvije države, potkopavaju borbu protiv ekstremista i ugrožavaju stabilnost njegove vlastite države u kojoj žive brojne palestinske izbjeglice.

Smekšana pozicija

Samo nekoliko sati nakon susrea Abdulaha sa Trumpom Bijela kuća je objavila veoma oprezno formulirano saopćenje u kojem se navodi da nova ili proširena naselja na Zapadnoj obali "nisu od pomoći" za postizanje mira na Bliskom istoku.

Osim toga, čini se da se Donald Trump povukao prošle sedmice kada je riječ o njegovim izjavama o američkoj ambasadi u Izraelu. On je za jedne izraelske novine rekao da jedan takav korak nije "lagana odluka" i dodao: "Vidjeti ćemo šta će se dogoditi."

S obzirom na sve to, susret, od kojeg se mogao očekivati nesmetani razgovor srodnih duša, koje su tokom predizborne kampanje više puta ponavljale svoju veliku usaglašenost, je možda bio veliki izazov. 

"Obojica moraju nastupiti oprezno", predvidio je profesor Iwan Morgan, rukovoditelj Odjela za američke studije na Univesrity Collegu u Londonu: "Mislim da će u javnosti biti puno podilaženja, ali ostaje da sačekamo da li će se iz toga razviti povjerljivi dogovori u ključnim pitanjima, a koji su važni za Netanjahua".

Unatoč njihovoj političkoj blizini Netanjahu i Trump će prvo ispipavati teren tokom njihovog prvog zvaničnog susreta, kaže James Davis. On je američki naučnik zadužen za međunarodnu politiku na Univerzitetu Sank Gallen u Švicarskoj. Davis ne očekuje konkretne dogovore kao rezultat ovog susreta. Za Njetanjahua bi moglo biti problematično sljedeće: Nakon gorkog odnosa sa Barackom Obamom, izraelski premijer je radosno pozdravio pobjedu Donalda Trumpa.

Očekivana demonstracija jedinstva

"Netanjahu tvrdolinijašima u svojoj koaliciji mora nešto isporučiti jer se čini da je njegova vlastita baza moći proteklih mjeseci lomljiva", kaže Davis. I Trump i Njetanjahu bi morali iskoristiti posjetu kako bi domaćim biračima pokazali da su na istoj valnoj duljini, pojašnjava Davis: "No iz međunarodnopolitičkih razloga Trump mora djelovati više uravnoteženo jer si ne može priuštiti da izgubi važne arapske saveznike."

Da bi to postigao Trump će "biti savjetovan da ne daje pretjerano jake izjave ili ustupke Netanjahuu". Netanjahu nasuprot tome "ne smije previše pritiska Trumpa - iz sasvim jednostavnog razloga što Trump na nešto tako lično ne reagira previše dobro".  

Čvrst stav prema Iranu

No kako će onda Trump i Njetanjahu moći pokazati da su na istoj strani ako pitanja premještanja američke ambasade, kao i izraelska politika gradnje nasilja slove kao sporne teme diskusije s kojima bi mogli naljutiti arapske saveznike?

Zauzimanje tvrde pozicije prema Iranu, kažu eksperti i primjećuju da bi se po ovom pitanju mogle složite i brojne arapske vođe koji su zabrinuti zbog Teherana. "Ako se traži tema da bi se pokazalo da su jedinstveni onda je pitanje Irana", kaže Iwan Morgan.