Ustavni sud je svoju odluku argumentirao navodima da ovaj praznik diskriminira muslimane i katolike, jer je to za pravoslavce i Dan krsne slave, koji drugi građani Republike Srpske ne slave. Od RS je zatraženo da pomjeri praznik. Ali, političkom vođstvu RS sa Dodikom na čelu nije bilo ni na kraj pameti da to uradi. Dodik je čak prethodnog septembra raspisao referendum o 9. januaru kao Danu RS. I sam referendum je Ustavni sud proglasio neustavnim. Dodik ga je ipak održao. Konačni rezultati referenduma nisu nikada objavljeni.

Državno tužilaštvo pozvalo je Dodika kako bi dao iskaz. Nakon nekoliko pomjeranja termina, on se krajem godine ipak pojavio pred sudom i iznio svoje stajalište. Rekao je da "u osnovi Bošnjacima i Hrvatima nije bitan Dan krsne slave koliko što je 9. januar 1992. dan kada je proglašeno teritorijalno otcjepljenje Srba". Tadašnji nacionalistički srpski političari bili su protiv nezavisnosti BiH odnosno protiv države BiH, koja je 2. marta 1992. proglasila nezavisnost. Nakon toga je počeo rat. Od 1992. do 1995. su na hiljade Nesrba iz Republike Srpske prognani ili ubijeni. Etničko čišćenje dovelo je do toga da u RS sada živi izrazito manje muslimana i katolika.

Nacionalisti do danas protiv BiH

Nacionalističke snage su do danas protiv zajedničke države BiH. Dodik već godinama radi na secesiji Republike Srpske u čemu ga podržava i proruski orjentisana (austrijska partija) FPÖ. Nacionalističko vođstvo u RS u principu nikada nije odustalo od projekta stvaranja sopstvene države ili pripajanja Srbiji. Protekle sedmice Dodik je rekao: "Postoji famozna ideja da odvojimo RS i napravimo zajednicu sa Srbijom". Otcjepljenje RS od BiH bilo bi protivno Dejtonskom sporazumu i dovelo bi do opasnih tenzija. Zapadni diplomati izbjegavaju današnje slavlje u Banjaluci. Ovaj put u Banjaluku neće doći ni premijer Srbije Aleksandar Vučić. On je bio protiv Dodikovog referenduma. Ali predsjednik Srbije Nikolić i nekoliko ministara ipak u ponedjeljak prisustvuju slavlju.

U nedjelju je Dodik položio vijence palim vojnicima. Govorio je o napadima na Dan RS-a. Rekao je i da su svi oni, koji se protive ovom prazniku i "protiv našeg postojanja".  I patrijarh Irinej je koristio slične riječi. Rekao je da je "RS stvorena kako bi osigurala preživljavanje srpskog naroda i pravoslavlja zapadno od Drine". RS je bila nepriznata sve do Dejtonskog sporazuma, kada je zemlja ustanovljenja kao zajednica dva entiteta. Dodiku, koji je želio da ide na inauguraciju Donalda Trumpa, uskraćena je američka viza. Vlada RS plaća puno novca američkim lobistima, kako bi poboljšala imidž Republike Srpske", piše austrijski Standard.

Austrijski Kurier piše da je Dodik u nedjelju uveče u intervjuu RTS-u isključio referendum o otcjepljenju Republike Srpske u 2017. godini, rekavši da je izvjesno da to "ove godine neće biti na dnevnom redu". Dodik se istovremeno izjasnio za mirni raspad BiH duž entitetskih linija. Dodik je uz to precizirao i da Bosna nema šansi da uspije kao država kao i da je rješenje u mirnom odvajanju.

"Realna politika umjesto insistiranja na pravnoj državi"

Spiegel Online u podužoj analizi pod nazivom "Realna politika umjesto pravne države" piše kako u svakoj zemlji Zapadnog Balkana vladaju autoritarni političari i korumpirane garniture, koje se sve više udaljavaju od demokratije i pravne države. Dodaje i da su oni potrebni Evropskoj uniji, kojoj su stabilni partneri važniji nego principi i kao primjer navodi srbijanskog premijera Aleksandra Vučića. "On se rado predstavlja kao vatreni pristalica EU i njenog sistema vrijednosti. Njemačkoj kancelarki on periodično povlađuje pravim izlivima ljubavi, hvaleći njene humanističko-demokratske stavove. Ovaj bivši Miloševićev ministar propagande nastupa i kao apostol pomirenja u regiji Zapadnog Balkana. Ali Vučić zna i drugačije. Demonstrativno pokazuje svoj prijateljski odnos prema predsjedniku Rusije. U Moskvi je nedavno zaključio deal sa Putinom, redovno održava srpsko-ruske manevre, najradije u blizini granice sa Hrvatskom.

U njegovim očima je označavanje masakra u Srebrenici riječju genocid antisrpska propaganda. Vučić, koji postratnu Srbiju vodi sa toliko vlasti i moći, koju je prije njega imao samo Milošević,paradni je primjer autoritarno-populističkog i nacionalističkog državnika u regiji, koja u kontekstu novih evropskih i svjetsko-političkih realnosti, sve više skreće sa puta ka demokratiji i pravnoj državi.

U svakoj zemlji regije, bez izuzetka, su na vlasti autoritarni političari i korumpirane garniture i nigdje ne vladaju zakoni pravne države, piše Focus Online i u tom kontekstu pominje BiH i Kosovo a osvrće se i na situaciju u Makedoniji a posebno u Crnoj Gori. "Primjer takve politike je Crna Gora, koju istoričar Srđa Pavlović naziva "stabilokratijom". Iako Crna Gora jedva da ispunjava važne kriterije iz kataloga EU, stalno dobija pohvale iz Brisela. Jer Đukanović se pouzdano brine za mir i stabilnost, što postiže i pokušajima približavanja snažnim igračima u regionu kao što su Putin i Erdogan. Ovakvu politiku Zapada i EU beogradska politologinja Jelena Milić ocjenjuje "opasnim trendom". Ona kaže da na ovaj način ne dolazi niti do suštinske demokratizacije regiona niti istinskog pomirenja", zaključuje Spiegel Online.