Ekonomska slika Nevesinja danas je poražavajuća. Nekad su tu bile ispostave velikih jugoslavenskih poduzeća. Rat i entitetska linija odvojili su ovo područje od prirodnog razvojnog centra, Mostara, a mještani Nevesinja okrenuli su se poljoprivredi i šumarstvu.

"Firme ne rade, sve je zatvoreno, sve je stalo, industrije nema nikako, nešto fabrika košulja tu još radi, ostalo je sve zatvoreno. Snalazimo se kako znamo i umijemo, poljoprivreda, nešto stočarstva", kaže jedan od mještana. Drugi tek odmahuje glavom na pitanje kako se snalazi: "Svakako! Bašta, zemlja, stoka malo, a neko i radi..."

Najbliži medicinski centar u Republici Srpskoj je u dva sata udaljenom Trebinju, dok se na fakultete nakon rata išlo do Banjaluke, Podgorice ili čak Beograda. Slabe finansijske prilike natjerale su nevesinjsku mladost da ipak razmisli o ponovnom okretanju Mostaru u Federaciji BiH, naglašava načelnik Općine Nevesinje Branislav Miković.

Gubi se kompleks podijeljenosti

"Stvara se ambijent sigurnosti kod tih mladih ljudi i porodica, roditelja. Mislim da taj kompleks podijeljenosti nije više bitan u određivanju pojedinca. Ono što raduje jeste da nema barijera. Postoji jedan komoditet da se ode malo u Mostar na zabavu, a isto tako mladi ljudi iz Mostara dolaze i u Nevesinje, i u disko klub i u šetnju", kaže Miković.

Rat i granice su učinili svoje, objašnjava Sanja Bjelica, urednica mostarskog Dnevnog lista koja je i sama povratnica u dolinu Neretve. Dodaje da ljudi sarađuju i preko daytonske entitetske linije, ali da za njihove ekonomske potrebe najviši nivoi vlasti imaju malo sluha.

Mislim da je krajnje vrijeme, da bi u ekonomskom smislu Hercegovina trebala postati jedinstven prostor i živjeti i raditi kako se živjelo i radilo jer ljudima su danas životni problemi na prvom mjestu", objašnjava Bjelica.

Zajedništvo je preduslov za društveni napredak

Prijeratni razvojni potencijal regije prepoznali su sami poduzetnici. Nedavno je u Mostaru održan Ekonomski forum poduzetnika Hercegovine. Iskustva iz Evropske unije prenio im je poslanik u Bundestagu Josip Juratović, inače i voditelj Odbora za saradnju Njemačke i Bosne i Hercegovine.

"To je sramota da taj potencijal jednostavno ostane neupotrebljen. Mostar sam neće to uspjeti, nego samo u kooperaciji cijele regije i to je moj san, da se ovdje stvori jedna jaka hercegovačka regija s Mostarom kao centrom, ali regija od koje će imati i Trebinje i Nevesinje i Široki Brijeg i svi koristi”, kaže Juratović.

Najjaču poruku o potrebi saradnje preko entitetske granice poslao je vladika zahumsko-hercegovački Grigorije Durić svojim povratkom iz "izbjeglištva" u Trebinju u predratnu prijestolnicu pravoslavne episkopije u Mostaru. Kazao je tada kako "samo upućeni jedni na druge, narodi u Hercegovini mogu moralno i društveno napredovati".

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić