Poslije „signala iz Beograda“, da bi stvaranje Velike Albanije „moglo da bude dio većeg rješenja, sa kojim bi Srbi mogli da žive“ i što bi podrazumijevalo i da „sve strane nešto dobijaju što bi stvorilo trajno rješenje, mir i stabilnost“, iz EU nije bilo zvaničnih komentara na takve izjave. Posljednji navodi o podjeli Kosova, u Briselu su uglavnom viđeni kao „lični stav“ potpredsjednika Vlade Srbije, Ivice Dačića, a ne zvanična politika Beograda. Iz Centra za evropsku politiku (EPC) u Briselu poručuju da EU i nadalje neće komenarisati ovakve ideje, jer ni unutar same Unije ne postoji jedinstvo oko statusa Kosova.

Stručnjak za Zapadni Balkan u EPC, Roza Balfur , za DW kaže da se mnoge opcije mogu uzeti u razmatranje: „Podjela Kosova, podjela nezavisnog Kosova, nezavisno Kosovo u granicama koje žele kosovski Albanici - sve su to moguće opcije, ali mislim da je to suviše gledanje u budućnost. U ovom trenutku odvija se dijalog između Beograda i Prištine, gdje se traže rješenja za praktična pitanja. Strategija EU jeste da se prvenstveno fokusira na sam proces, prije nego na njegov konačan ishod.“

Važnost granica prije i poslije ulaska u EU se mijenja

Iako Brisel ne želi da prejudicira ishod dijaloga Beograda i Prištine, više puta je ponovljeno da se želi doći do „normalizacije odnosa“ između Srbije i Kosova, i da je rješenje za status Kosova, neophodno kako bi se nastavilo proširenje EU na Zapadni Balkan. Poslije koraka Srbije (otpočinjanje dijaloga sa Prištinom, hapšenje Ratka Mladića), koji su u Briselu pozitivno ocjenjeni, i mogućeg dobijanja datuma za početak pregovora o pristupanju Srbije Uniji do kraja godine, u EPC smatraju da predsjednik Srbije, Boris Tadić, ima dobru osnovu da nastavi sa politikom integracija, koja će, na kraju, morati da uključi i rješenje kosovskog pitanja.

Kada se pak radi o povezivanju pitanja statusa Republike Srpske, sa kosovskim pitanjem, Balfur kaže da „takvo rješenje ne postoji“: „Sa stanovišta Brisela, nezavisana Republika Srpska „nije u igri“. Nedavno je i Ketrin Ešton bila vrlo jasna prilikom posjete BiH, i takvo rješenje „nije predviđeno“ u međunarodnoj zajednici.“

Kada se govori o „većem rješenju“ za Balkan, u EPC smatraju da je to zapravo integracija u EU, ali sa prethodno rješenim međususjedskim sporovima i utvrđenim granicama. “Evropska unija ne želi da ponovi problem koji je imala oko prihvatanja Kipra, sa neutvrđenim granicama”, kaže Balfur zaključuje: „Jednom kada se granice odrede i kada sve zemlje Balkana uđu u EU, priroda tih granica će se potpuno promijeniti. Tada ćemo govoriti o prostoru slobodnog kretanja ljudi i robe. Granice postaju manje bitne kada se nađete u EU.“

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić