Demonstranti okupljeni na glavnom gradskom trgu nose španske i katalonske zastave, a neki od njih uzvikuju "Katalonija je Španija" i pozivaju na hapšenje katalonskog lidera Carlesa Puigdemonta. Protesti u Barceloni su organizovani nedjelju dana poslije održavanja referenduma o nezavisnosti, koji španska centralna vlast ne priznaje i koji je Ustavni sud Španije proglasio nelegalnim.

Veliki protesti organizovani su i u subotu u Madridu i Barceloni kako bi se pozvalo na dijalog. „More" ljudi u bijelim majicama. Trebao je to biti znak mira odaslan sa Plaça Sant Jaume u centru Barcelone. Na poziv anonimnih osoba koje su organizovale proteste se odazvalo više hiljada ljudi. Njihov cilje je poziv na dijalog političare sa obje strane, premijera Mariona Rajoya i katalonskog predsjednika Carlesa Puigdemonta.

„Oni napokon moraju sjesti za jedan sto i razgovarati. Ovako više ne ide", kaže jedan muškarac koji je sa kćerkicom na ramenima došao na proteste. On ima svoje mišljenje o nezavisnosti Katalonije, ali to sada nije važno. „Da sam ovdje vidio samo jednu zastavu, nije bitno da li špansku ili katalonsku, odmah bi se vratio kući". Na protestima je bilo zastava, ali samo bijele boje. Na tim zastavama je pisalo „Parlem" i „Hablamos": što na katalonskom i španskom znači „Hajde da razgovaramo"

Jedna mlađa žena kaže da je ovo „pokret naroda, a ne neke od političkih stranaka". Ova rečenica možda najbolje objašnjava zašto su ovi protesti, u poređenju sa masovnim demonstracijama koje su održane prije i poslije referenduma, dosta mali. Bez političkih stranaka i organizacija se može mobilisati tek nekoliko stotina hiljada ljudi, kaže mlada djevojka koja je došla na demonstracije. Ona je u pravu: nakon tri sata su protesti završeni, a trg je ostao slobodan kao i uvjek: bina za mladence i njihove konfete.

"Mi smo ćutajuća većina”

Šta će se dogoditi ako katalonski predsjednik Puigdemont u utorak proglasi nezavisnost? Da li će španska vlada primijeniti član 155 iz Ustava i Kataloniji ukinuti autonomiju? Mnogi su zabrinuti: Da li će Puigdemont tada biti uhapšen? Kako će reagovati njegove pristalice? Da li će ponovo doći do nasilja? Ovo su pitanja koja postavljaju ljudi u bijelom. Međutim, odgovor koji se stalno i to glasno i jasno ponavlja, kao što kaže jedna žena, glasi: „Političari trebaju raditi svoj posao i to za nas, za narod. Trebaju pustiti da narod odlučuje, a ne da po svaku cijenu sprovode svoje političke ciljeve".

Ipak, volja naroda sigurno nije nezavisnost. „Mi smo ćutajuća većina. Mi smo ostalih 60 posto onih koji nisu izašli na izbore ili su birali „ne". Zaista, većina osoba koje su nosile bijele majice mi je reklo da su oni jasno protiv odcjepljenja.

Prema navodima katalonske vlade je 1. oktobra na spornom referendumu za odcjepljenje glasalo 90 posto Katalonaca. To je 43 posto svih Katalonaca sa pravom glasa. „ Među njih spadaju i mnogi Katalonci sa kojim se može pregovarati", kaže politolog sa autonomnog univerziteta u Barceloni Oriol Bartomeu. „Većina Katalonaca želi ostati u Španiji ako se ojača autonomija Katalonije unutar zemlje i ako se Španija zaista reformiše u jednu pluralističku državu. Da je to vlada u Madridu uradila prije nekoliko godina situacija bi danas izgledala sasvim drugačije", kaže Bartomeu.

"Španska strana ima osjećaj da će pobijediti”

Trenutno je situacija takva da se Madrid ni centimetra ne želi udaljiti od svojih stavova. „Španska strana ima osjećaj da je u mogućnost da će pobijediti. Zašto bi onda trebala popuštati?". Ona je mišljenja: ili će katalonska strana u potpunosti popustiti ili će proglasiti nezavisnost. „To bi za katalonsku vladu bilo previše rizično jer među katalonskim stanovništvom nema većinu koja to podržava", kaže Bartomeu. Kao rezultat toga je da španska vlada iz Ustava primijeni član 155. A, onda? „To je nepoznata katastrofa", kaže Bartomeu.

Presudnu ulogu u tome bi mogla imati lijevo orjentisana stranka CUP (Kandidatura za narodno jedinstvo). Ova stranka predsjedniku Puigdemontu osigurava većinu u katalonskom parlamentu. Glasnogovornik CUP-a Quim Arrufat kaže da ne želi praviti „unilateralne korake". Posebno ne nakon represija španske vlade prije i poslije referenduma. Ipak, kaže Arrufat, CUP je spreman za dijalog.

Separatistički pokreti bi se mogli radikalizovati

Na kraju se ipak radi o pitanju proglašavanja nezavisnosti, ali ne više o tome da li će nezavisnost biti proglašena, nego samo kada. To po svemu sudeći neće biti u utorak kada katalonski predsjednik bude govorio pred parlamentom. Da li će Puigdemont opovrgnuti dato obećanje? „Ne", jasan je odgovor glasnogovornika CUP-a.

Politolog Barzomeu stvari posmatra kao dosta problematične. „Ako vlada Puigdemontu kaže: zaboravimo nezavisnost, onda ona ima problem. Ona to mirno može reći, ali dva miliona pristalica separatizma zbog toga neće prestati demonstrirati. Naprotiv". Postoji opasnost da katalonska vlada izgubi kontrolu. „Pokret bi postao mali, ali dosta radikalniji", upozorava Bartomeu i dodaje:" Onda niko ne može isključiti mogućnost izbijanja nasilja između separatista i policije."