Na sastanka šefova obrane zemalja Zapadne Afrike završenom u četvrtak u nigerijskom glavnom gradu Abuji razgovaralo se o mogućnosti vojne intervencije ako diplomatski napori ne uspiju vratiti na vlast svrgnutog predsjednika Nigera Mohameda Bazouma.

Ekonomska zajednica zapadnoafričkih država, regionalni blok poznat kao ECOWAS, zaprijetio je upotrebom sile ako vođe državnog udara ne vrate Bazouma na vlast do nedjelje.

Koliko je vjerojatno da će ECOWAS poslati trupe u Niger?

"Vjerojatnost velike intervencije je vrlo, vrlo velika", rekao je geopolitički analitičar Ovigwe Eguegu, "jer postoji toliko mnogo faktora koji govore u prilog tome."

Sjedinjene Države će to podržati, uvjeren je Eguegu, jer je Niger ključni partner u Sahelu u borbi protiv džihadističke pobune.

Osim toga, nova nestabilnost u Nigeru omogućila bi Rusiji da ostvari još veći utjecaj u regiji u kojoj je niz državnih udara dovelo do toga da su vlade pod vodstvom vojske okrenule leđa Zapadu i prigrlile Kremlj.

ECOWAS nastoji obuzdati demokratsko nazadovanje u zapadnoj Africi i obećao je da državni udari više neće biti tolerirani nakon vojnog preuzimanja vlasti u državama članicama Maliju, Burkini Faso i Gvineji u posljednje dvije godine.

Stručnjak za sigurnost sa sjedištem u Maliju Fahiraman Kone vjeruje da je vojna intervencija "moguća", posebno s obzirom na želju novog nigerijskog predsjednika, Bola Tinubua, da Nigeriji vrati poziciju regionalnog lidera. 

Tinubu, koji je izabran za predsjednika ECOWAS-a prije manje od mjesec dana, želi ponovno ojačati vodstvo Nigerije [i njenu] vojnu, financijsku i diplomatsku snagu u regiji, rekao je Kone, voditelj projekta Sahel na afričkom Institutu za sigurnosne studije.

Govoreći u nedjelju na izvanrednom sastanku EWOWAS-a, Tinubu je rekao: "Stajat ćemo uz naš narod u slobodi i našoj predanosti vladavini zakona, a ne oružja. Afrika je odrasla."

Je li ECOWAS reagirao ranije na prijetnje?

Petnaestočlani blok već je upućivao slične prijetnje koje je i ostvario. ECOWAS je 2017. poslao trupe u Gambiju, kada je dugogodišnji vladar Yahya Jammeh odbio odstupiti s vlasti nakon što je izgubio izbore.

Nakon što je oko 7000 pripadnika multinacionalnih snaga koje podupire ECOWAS, predvođenih Senegalom, stacionirano na granici s Gambijom, Jammeh je brzo pristao na dogovor da odstupi s dužnosti i ode u egzil.

Oko 2500 vojnika sastavljenih od snaga iz Senegala, Gane, Malija, Toga i Nigerije još uvijek je uključeno u operacije podrške miru u zemlji.

ECOWAS također ima stabilizacijske snage u Gvineji Bisau gdje je stacionirao oko 600 vojnika iz Nigerije, Senegala, Obale Bjelokosti i Gane nakon pokušaja državnog udara u februaru 2022.

U prošlosti je regionalni blok uspostavio mirovnu misiju ECOMOG kako bi pomogao uspostaviti red u Liberiji i Sierra Leoneu, a također je rasporedio snage na Obalu Bjelokosti 2003.

Koje trupe ECOWAS ima na raspolaganju?

Intervencija u Nigeru uvelike bi se oslanjala na Nigeriju, koja ima 223.000 vojnika, kao i moderne borbene zrakoplove i naoružane helikoptere.

Ne samo da Nigerija ima najveću vojsku u regiji, stručnjaci kažu da ima logističkog smisla oslanjati se na Nigeriju, koja s Nigerom dijeli granicu dugu 1600 kilometara. 

Senegal je u četvrtak saopćio da će sudjelovati ako ECOWAS odluči vojno intervenirati u Nigeru. Ministrica vanjskih poslova zemlje Aissata Tall Sall rekla je novinarima u glavnom gradu Dakaru da "senegalski vojnici moraju učestvovati. Ovi državni udari moraju biti zaustavljeni", rekla je ona.

Nekoliko drugih država članica ECOWAS-a, međutim, već je izjavilo da neće podržati upotrebu sile u Nigeru.

"Osim našeg susjeda Nigerije, ne mislim da postoji još jedna (članica ECOWAS-a) snaga jer se Mauritanija ne slaže, Alžir se ne slaže, Mali i Burkina se također ne slažu. A Benin neće napasti (Niger)", rekao je Abdoul Moumouni Abass, stručnjak za prevenciju radikalizacije.

Međutim, analitičar Eguegu istaknuo je da se nigerijska vojska "zaglavila kod kuće" boreći se protiv militantnog islamističkog pokreta Boko Haram i naoružanih bandita, koji vode operacije u 30 od 36 nigerijskih država.

„Ovo predstavlja veliki izazov za nigerijsku vojsku da sakupe dovoljno snaga za jednu takvu intervenciju", kaže on.

Kakve su šanse ECOWAS-a za uspjeh?

Vojna intervencija u Nigeru bila bi potpuno drugačija od situacije u Gambiji - najmanjoj državi na afričkom kopnu - koja ima relativno slabu vojsku.

Niger je ogromna zemlja koja leži u srcu Sahela. Iako je ovo jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta, njezine su trupe iskusne u borbi protiv džihadista i obučene od strane Sjedinjenih Država, koje imaju 1100 vojnika stacioniranih u zemlji, i Francuske, koja tamo ima oko 1500 vojnika.

"Veličina Nigera, veliki broj vojnika u nigerskoj vojsci, naravno otežava stvari", kaže istoričar sa Obale Slonovače i analitičar za pitanja odbrane, Arthur Banga.

Zatim, tu je i pitanje Malija i Burkine Faso. U zajedničkom priopćenju obje su zemlje upozorile da će se svaka vojna intervencija protiv vođa državnog udara u Nigeru smatrati "objavom rata" njihovim nacijama.

Obje zemlje imaju vojne vlade koje su na vlast došle državnim udarima, a obje su zbog toga suspendirane iz tijela koje odlučuje u ECOWAS-u.

Sve to znači da, iako je intervencija vrlo vjerojatna, zapravo postoji vrlo visok rizik... da dođe do pravog rata, kaže Ovigwe Eguegu.

Bob Barry je surađivao na ovom članku.

Urednik: Keith Walker

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu