Obeshrabreni, neodlučni, veoma oprezni, fokusirani na bezbjednost, uz popriličnu dozu straha od budućnosti – to je ono što se globalno smatra „njemačkim strahom” (German Angst). Zato i ne čudi da se mnoge studije o strahu rade se isključivo u Njemačkoj.

To važi i za studiju „Strahovi Nijemaca 2025", informacionog centra osiguravajuće kuće R+V, koja po 34. put ljude u njemačkoj pita šta ih najviše brine, čega se najviše plaše.

Iznenađujući rezultat aktuelnog istraživanja: uprkos globalnim krizama i napetoj ekonomskoj situaciji - Nijemci su opušteniji. Indeks straha – prosječna vrijednost svih ispitanih strahova – značajno je pao na 37 % (2024: 42%).

„Ljudi se neprestano suočavaju sa mnoštvom kriza pred kojima su nemoćni. Nijemci su se navikli na to stanje, postali su umorni od kriza", objasnila je politikološkinja Izabel Boruki, koja je kao savjetnica pratila studiju.

To, međutim, ne znači da su ljudi u Njemačkoj bezbrižni - fokus im je jednostavno više usmjeren na ovde i sada. „Iako su strahovi zbog ekonomske situacijei troškova života i dalje visoki, ljudi se više ne osjećaju toliko pogođenima kao ranije."

Najveći su egzistencijalni strahovi

Više od polovine stanovništva (52 procenta) strahuje od rasta troškova života. Ovaj strah po 15. put zauzima prvo mjesto na rang-listi. I inače - na brige vezane za novac - zauzimaju sam vrh rang liste.

Gotovo polovina Nijemaca (49 procenata) strahuje da će država povećati poreze ili smanjiti socijalna davanja i usluge – 3 mjesto na rang listi.

Mali broj stanova, visoke cijene: 48 procenata ispitanih strahuje da će stanovanje postati nemoguće platiti (4. mjesto). Kod žena je ovaj strah izraženiji nego kod muškaraca.

Migracije i dalje plaše mnoge – naročito na istoku

Izuzetak na vrhu liste strahova je bojazan da će priliv izbjeglica preopteretiti državu – 2. mjesto. A na na 7. mjestu rangirana je zabrinutost da će doseljavanje stranaca dovesti do društvenih tenzija. Obje ove brige znatno su izraženije na istoku nego na zapadu zemlje – i obje su u poređenju sa prošlom godinom primjetno opale.

Pritom se broj zahtjeva za azil u prvoj polovini 2025. skoro prepolovio u odnosu na isti period prethodne godine - zahvaljujući mjerama prethodne i sadašnje vlade. Prema objašnjenju politikološkinje Boruki, ovdje je samo na prvi pogled riječ o konkretnoj politici useljavanja i njenim mjerama.

„Radi se o društvenom identitetu, o pitanju šta je zapravo kulturni suživot i šta se podrazumijeva pod pripadnošću. Pitanje izbjeglica se u suštini nadovezuje na to. Pored toga, naravno, strahovi od imigracije politički se lako mogu instrumentalizovati i instrumentalizuju se kroz desničarsko populističke ili desničarsko ekstremističke narative."

Strah je, kaže Boruki, osnovno, egzistencijalno osećanje. „U tom smislu ovde smo na emotivnom, a manje na činjeničnom nivou."

Autoritarni vladari i Tramp

Samo jedna stvar Nijemce brine malo više nego prošle godine: to što autoritarni vladari širom svijeta postaju sve moćniji: Nalazi 5 mjestu sa 47 procenata. Odmah iza toga je zabrinutost da politika predsjednika SAD Donalda Trampa čini svijet opasnijim (6. mjesto, 45 %).

Ova dva straha izraženija su na zapadu zemlje nego na istoku, a kod žena više nego kod muškaraca. Razlike su posebno uočljive kada je riječ o strahu od posljedica Trampove politike.

Privreda, rat u Ukrajini, ekstremizam, klima

Iznenađujuće, uprkos neizvesnim prognozama, strah od lošije ekonomske situacije nastavlja da opada: 42 procenta Nijemaca plaši se recesije.

Rat u Ukrajini i dalje traje. Strah da bi Njemačkamogla postati strana u ratu ostaje sa 41 procentom gotovo nepromijenjen. Ova zabrinutost posebno je izražena na istoku zemlje i među ženama.

Strah od ekstremizma ponovo je vidno opao: 2025. iznosi samo 40 procenata. Ali koji politički spektrum Nijemci imaju u vidu? Većina ispitanih najviše se plaši desničarskog (43%) i islamstičkog (42%) ekstremizma, dok se ljevičarskog ekstremizma boji svega osam procenata.

Zabrinutost zbog prirodnih katastrofa i klimatskih promjena, međutim, nalazi se tek na 15. i 16. mjestu među strahovima – uprkos sve većem broju prirodnih katastrofa, poplava, šumskih požara i suša širom svijeta. To se, međutim, može brzo promijeniti: Među mladim ispitanicima uzrasta od 14 do 19 godina, strah od klimatskih promjena je među tri najveća straha.

Šta je sa podjelama u društvu

Podjele u društvu i polarizacija više ne izazivaju toliko straha među Nijemcima (39%). Vrijednost je pala za devet procenata u odnosu na prošlu godinu. Nijedan drugi strah nije toliko opao.

Ali na kakvu podjelu oni misle? Nijemci se najviše plaše jaza između ljudi sa i bez migrantskog porijekla. Sa znatnom razlikom slijede zabrinutost zbog podjele na bogate i siromašne i na one sa prodemokratskim i antidemokratskim stavovima. Podjela između istoka i zapada plaši samo 22 procenta ispitanih.

Glavni strahovi po starosnim grupama

Što su Nijemci stariji, to su zabrinutiji: u prosijeku, strah raste sa godinama života. To pokazuje zbir svih ispitanih strahova po starosnim grupama.

A na pitanje čega se najviše  plaše - mladi i stari daju veoma različite odgovore.

Kod najmlađih ispitanih (14-19 godina) najveći je strah od rata u kojem bi Njemačka učestvovala (45%), slijedi strah od Trampove poltike i na kraju od klimatskih promjena.

Za ispitanike od 20 do 39 godina na prvom mjestu je briga da - preskupo stanovanje. Kod onih od 40 do 59 godina najviše zabrinjava rast troškova života. Polovina obje starosne grupe brine povećanje poreza odnosno smanjenje socijanih davanja.

Kod starije grupe je na drugom mjestu i strah od pretjerane migracije.

A samo kod grupe starijih od 60 godina na vrhu liste nalazi se briga da će u starosti teško oboljeti i postati zavisni od tuđe njege. I ova grupa se veoma plaši porasta troškova života.