Redovito istraživanje raspoloženja mladih u Njemačkoj je počelo još u doba pandemije, ali ono je nastavljeno i nakon toga. Ako se moglo vjerovati kako će se nakon ograničenja zbog korone vratiti i živost i optimizam među mlade, istraživanje reprezentativnog uzorka od 2.042 osoba između 14 i 29 godina provedeno tijekom ovog januara/siječnja pokazuje upravo suprotno: mladi sve dublje tonu u pesimizam i depresiju.

Promijenio se doduše razlog nezadovoljstva: sad se sve više širi bojazan za vlastitu budućnost, zbog sve većih cijena, rat u Ukrajini i na Bliskom istoku je već 2022. brinuo 68% upitanih, sad je 60%, skupih stanova, podjele u društvu, misle već i na siromaštvo u starosti... Ono što je upravo nevjerojatno je preokret u razmišljanju o migraciji: 2022. je zbog sve većeg broja izbjeglica bilo zabrinuto 22% upitanih, godinu dana kasnije 25%, ove godine je skočilo na 41%.

To se odražava i na politički stav: kad bi upitani mladi izašli na birališta, prije tri godine bi 27% bilo za Zelene, sad je to 18%. Ali populistički AfD je tad bio 9%, ove godine se popeo na 22%. Voditelji ovog istraživanja mladih, Simon Schnetzer, Klaus Hurrelmann i politolog Kilian Hampel ukazuju i na činjenicu kako se upravo desničarski AfD u međuvremenu odlično pozicionirao na socijalnim mrežama kao što je TikTok i kako su većini mladih (57%) upravo socijalne mreže glavni, često i jedini izvor informiranja o zbivanjima oko njih. I to makar većina od njih priznaje kako „previše“ zure u svoje mobitele, makar ih samo ljuti i frustrira što tamo mogu naći.

No nije samo pitanje izvora, nego i ukupnog raspoloženja: možda baš zbog tolikih priča o katastrofi zbog klimatske promjene, sama promjena klime u najnovijem istraživanju mlade manje zanima (2022: 55%, 2024: 49%) nego sve manje vjeruju kako će za dvadesetak godina živjeti u svijetu u kojem je vrijedno živjeti. „Naša studija svjedoči o dubokoj mentalnoj nesigurnosti i gubitku povjerenja kako se uopće može utjecati na vlastite i životne uvjete čitavog društva“, smatra Simon Schnetzer. „Izgledi na nekakav dobar život nestaje. Najveće pitanje za sve čimbenike u društvu će biti, kako mlade uopće mogu oduševiti za nekakvu pozitivnu viziju u zemlji i kako da ih uključe u taj proces promjene“, izjavio je Schnetzer za postaju ARD.

Doduše 22% upitanih još uvijek tvrdi kako "ne osjeća nikakve od navedenih psihičkih poteškoća", i još negdje polovina vjeruje kako će "već nekako" uspjeti, ali to je daleko od nekakvog mladalačkog optimizma kakvo se može očekivati u njihovim godinama. I druga redovita istraživanja raspoloženja mladih kao što je koncerna Shell svjedoče kako oni nemaju dojam kako se itko u ovom društvu obazire na njihove probleme, nego je jedini imperativ biti uspješan i "uspjeti" u životu. A što to znači, tu se mišljenja sve više razlikuju između naraštaja.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu