„Ovdje je Poljska, ne Ukrajina!", „Ukrajinac nije moj brat", „Zaustavite ukrajinizaciju Poljske", „To nije naš rat" – bile su to neke od parola koje su se mogle vidjeti i čuti u središtu Varšave 11. 11. 2022. na poljski Nacionalni praznik.

11. 11. 1918. je proglašena moderna neovisna poljska država – nakon 123 godine pod pruskom, ruskom i austrijskom okupacijom. Taj dan je do njemačkog napada na Poljsku 1939. bio nacionalni praznik – i ponovo je to od 1989. godine. Od tada svake godine toga dana u cijeloj Poljskoj demonstriraju nacionalisti. Geslo ovogodišnjeg „marša neovisnosti" u poljskom glavnom gradu bilo je: „Jaka nacija – velika Poljska".

Po navodima organizatora ove godine je na skupu bilo 100.000 ljudi, 50.000 manje nego prošle godine. Među njima su bili i istaknuti političari, kao ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro iz desne stranke Solidarna Poljska (SP) ili bivši ministar obrane Antoni Macierewicz iz vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS). Pored Ukrajinki i Ukrajinaca u govorima su vulgarno vrijeđani i pripadnici LGBT-zajednice. Uzvikujući „Nacionalizam je naš put!" demonstranti su spalili zastavu EU-a i zastavu u duginim bojama.

Protuukrajinske parole dominirale su na marševima poljskih nacionalista 2022., ne samo u Varšavi. U Vroclavu je geslo demonstracije bilo: „U Poljskoj je Poljak gazda", a neslužbeno se pozivalo na „protuukrajinski marš". Jedan od organizatora je bio desni ekstremist, bivši svećenik Jacek Miedlar, koji je već bio osuđen zbog rasističkih izjava. Za demonstraciju 2022. je navodno pripremio transparente koji Ukrajinu uspoređuju s bijesnim psom i koji pozivaju na „protjerivanje" svih Ukrajinki i Ukrajinaca iz Poljske. Ali, Miedlar nije mogao sudjelovati na demonstraciji jer ga je policija uhitila – zbog potencijalnog ugrožavanja javnog reda.

Žrtveni jarac za frustraciju

Od ruskog napada na Ukrajinu 24. veljače ove godine Poljska je primila milijun i sedamsto tisuća izbjeglica iz te susjedne zemlje. Da istovremeno s velikom solidarnošću s Ukrajinom ima i protuukrajinskih glasova, to ne čudi Konrada Dulkowskog. Voditelj nevladine organizacije „Centar za monitoring rasizma i ksenofobije" (OMZRIK) iz Varšave govori o „političkoj instrumentalizaciji" izbjeglica koje su sad u Poljskoj.

„U teškim vremenima, kad cijene dramatično porastu i brojni ljudi se osjećaju nesigurno, traži se neprijatelj ili žrtveni jarac na kojem će se izliti frustraciju", kaže Dulkowski u razgovoru za DW. „Nažalost, tu ljudsku slabost iskorištavaju ljudi koji tako žele dobiti politički kapital. To podsjeća na ideologiju nacista, koji su također koristili taj mehanizam."

Verbalni napadi, oštećeni automobili, parole mržnje na ulaznim vratima

Od početka rata Dulkowski vodi popis protuukrajinskih napada. „Stotine puta su posljednjih mjeseci prijavljeni psihički i verbalni napadi", kaže voditelj varšavskog Centra za monitoring rasizma i ksenofobije, „i svakog dana ih je sve više". Najčešće se radi o sukobima između susjeda, oštećenju automobila s ukrajinskim registarskim oznakama, ispisivanju poruka mržnje na ulaznim vratima stanova i zidovima kuća.

Voditelj centra OMZRIK pripovijeda o slučaju Ukrajinke koju je jedan vozač napao verbalno i fizički „zato što su djeca, koju je ona čuvala, udarila loptu koja je završila pod njegovim autom". Jedan kupac je prolio mlijeko po trgovkinji iz Ukrajine vičući da mrzi Ukrajince. U Varšavi je jedna stanodavka pretukla stanarku iz Ukrajine, u Krakovu su tri žene koje su sjedile na klupi u parku vrijeđane kao „prljave ukrajinske drolje", koje bi trebale napustiti Poljsku.

Nema svuda stranaca

I poljski mediji izvješćuju o protuukrajinskom raspoloženju. Primjerice, na ulazu u jednu trgovinu u gradiću Barlineku, na sjeverozapadu zemlje, stoji natpis: „Svaki ukrajinski građanin će biti kontroliran nakon što prođe blagajnu". U jednoj drugoj trgovini stoji na ukrajinskom: „Mi znamo da sve krađe idu na vaš račun."

„Nesnošljivost prema strancima u određenim dijelovima poljskog društva" Dulkowski objašnjava i homogenošću poljskog društva nakon 1945. „Većina ljudi je odgojena u uvjerenju da u Poljskoj žive samo Poljaci, samo katolici, samo heteroseksualni. Manjine su skrivene." Sadašnja migracija iz Ukrajine je za Poljake prvi izazov te vrste.

„Idi nazad u Ukrajinu"

Protuukrajinske parole koje se ne čuju samo na nacionalističkim demonstracijama nego i u svakodnevici, imaju posljedice. Anastasja Visočina se pita, primjerice, bi li trebala napustiti Poljsku. Ova 31-godišnja učiteljica engleskog je početkom ožujka sa svojim devet godina starim sinom pobjegla iz ukrajinskog Dnipra u poljski Łódź. U rujnu je u jednoj popularnoj pizzeriji slavila rođendan jedne prijateljice. Tu su bila i njihova djeca. Kad su napuštale restoran, zaboravile su rođendanski buket cvijeća.

Anastasja se vratila po njega. Ali, u međuvremenu je dio cvijeća bio u jednoj vazi, a dio u košu za smeće. „Pitala sam zašto su tako postupili s našim vlasništvom", priča ova mlada majka u razgovoru za DW. „Na to me napala konobarica, vukla me za kosu. Moje dijete je gurnuto i palo je. Konobarica me pozvala da se vratim u Ukrajinu ako mi se ovdje ne sviđa." Od toga trenutka se u Poljskoj ne osjeća dobro, kaže Anastasja. „Kad me ne bi zaustavljala moja majka, koja ovdje živi, napustila bih Poljsku."

Ipak više solidarnosti nego mržnje

Kao i brojne druge Ukrajinke i Ukrajinci i ova učiteljica iz Dnipra je stalno pokušavala naći posao u Poljskoj. Sad daje poduku engleskog online za one učenice i učenike u Ukrajini gdje nema rata. Većina ukrajinskih izbjeglica rade u Poljskoj, jer od poljske države dobivaju vrlo skromnu pomoć. I zato velika većina Poljakinja i Poljaka ukrajinske izbjeglice ne doživljava kao teret nego kao dobitak za svoju zemlju, pokazuju ispitivanja javnog mnijenja.

Od srpnja 2022. Centar za monitoring rasizma i ksenofobije je policiji prijavio 170 protuukrajinskih slučajeva. Voditelj centra Konrad Dulkowski kaže da se više istraga provodi. U rujnu je jedan muškarac, koji je na internetu vrijeđao Ukrajince, osuđen na plaćanje novčane kazne od 650 eura. To je dosad najveća kazna za protuukrajinske ispade u Poljskoj. Na Twitter-profilu svoje organizacije Dulkowski je to komentirao: „To je upozorenje svima onima koji misle da će rasistički i izljevi mržnje protiv stranaca ostati nekažnjeni."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu