List “Rhein-Necker Zeitung“ iz Hajdelberga primjećuje:

“Boris Jeljcin je bio posljednji roker iz Kremlja. I tu prestaje pozitivno karakterisanje. Jeljcin je bio samoubjeđeni autokrata, ali sa šarmom. On je ustupio državne poslove nekolicini grabljivih oligarha, a zatvaranjem očiju podsticao je korupciju u zemlji i Rusiju 90-ih godina dva puta skoro doveo do prosjačkog štapa. A za sve što se desilo treba zahvaliti prije svega Jeljcinu”, smatra list “Rhein-Necker Zeitung”.

„Koelnische Rundschau“ danas primjećuje da je kriza u Rusiju stigla tek sa Jeljcinovim nasljednikom.

“Putin je svjesno prekinuo sa Jeljcinovom politikom i sve više se udaljavao od njegovih uspjeha. Praktično svakoj reformi prethodnika, na primjer sloboda štampe, Putina je okrenuo leđa. Danas je kao državna doktrina prihvaćeno da je od 1991 do 1999 u Rusiji vladalo isključivo loše,” smatra uvodničar lista „Koelnische Rundschau“ ”.

Njegov kolega iz Oldenburga u listu „Nordwest-Zeitung“ smatra da Jeljcinu u Njemačkoj nije nikada uspjelo da postigne popularnost Mihaela Gorbačova. Međutim, Jeljcin je vjerovatno dao veći dobrinos u smanjenju napetosti između istoka i zapada i rusko-njemačkom približavanju od svog predhodnika. Jeljcinova smrt je u svakom slučaju označila kraj epohe u raspadu Sovjetskog saveza“, rezimira komentator lista „Nordwest Zeitung“.

„Simpatije među inostranim političarima, Jeljcin je dobio zbog svoje velike pouzdanosti“, napominje list „Fuldaer zeitung“ i nastavlja: „ U nemirnim i nestabilnim vremenima nakon pada željezne zavjese, Jeljcin je za zapad bio važna konstanta, i ako se danas pogleda na sve to, kao i Gorbačov, sretan slučaj“, smatra „Fuldaer Zeitung“.

„Ono što je nastalo za vrijeme Jeljcinove vladavine nije bila demokratija nego autoritarni liberalizam“, smatra uvodničar lista „Dresdner Nueste Nachjrichten i konstatuje: “Dok je zapad aplaudirao šefu kremlja, ruska politika, privreda i kriminal su se ujedinjavali“.