List Frankfurter Allgemeine Zeitung ovako piše o proteklim izborima u BiH.

Stranke koje su dominirale nakon završetka rata u BiH praktično su doživjele poraz. Ipak, to se ne može posmatrati kao poraz nacionalizma. Miran tok samih izbora potvrdjuje ideje onih koji smatraju da bi medjunarodne trupe u BiH trebalo smanjiti na samo oko 1500 vojnika. Drugi takav korak kritikuju zbog toga što još uvijek nije riješeno pitanje statusa Kosova, jer bi komplikacija prilika u tom dijelu Balkana mogla da ima i šire posljedice.

Piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje.

Pobjedu Milorada Dodika u Republici Srpskoj pogrešno bi bilo nazvati pobjedom umjerenih snaga nad nacionalistički orjentisanim SDS-om. Upravo je Dodik bio taj koji je svojim nacionalističkim izjavama zaoštrio predizbornu kampanju, posebno svjesno nedefinisanim izjavama o referendumu o otcjepljenju. SDS je praktično kažnjen od strane birača zbog umjerene retorike s kojom je ušao u izbore. Slično je prošla i stranka SDA, koja je osvojila većinu glasova Bošnjaka, ali čiji je predsjednik Tihić izgubio u direktnoj borbi za mjesto u predsjedništvu sa bivšim ministrom vanjskih poslova Harisom Silajdžićem.

Zaključuje novinar lista Frakfurter Allgemeine Zeitung. Süddeutsche Zeitung donosi komentar u kome takodje ističe da su Dodik i Silajdžić do izborne pobjede došli ističući u predizbornoj kampanji krajnje suprotstavljene stavove, te piše:

Pitanje je da li će Dodik i Sijadžić preći preko suprotnih vizija budućeg izgleda države, ili će pokazati da nemaju volju za kompromis? Obojica su poznati kao pragmatičari, ali i nepredvidivi političari. Biće teško formirati zajedničku vladu čiji zadatak bi bio približavanje EU i to bez pomoći Visokog predstavnika koji odlazi sredinom naredne godine. Na probi stoji politički razum obje strane, jer se očekuje i odluka o konačnom statusu Kosova. Dalja polarizacija odnosa na liniji Sarajevo-Banjaluka predstavljala bi novi teret za region Balkana.

Stoji u komentaru lista Süddeutsche Zeitung. Frankfurter Rundschau više pažnje obraća na problem izbora hrvatskog člana predsjedništva.

Što se izbora hrvatskog člana Predsjedništva tiče nazire se veliki spor. Prevagu u pobjedi jednog socijaldemokrate, Željka Komšića, donijeli su glasovi Bošnjaka. Iza toga je očito stajala njihova računica da će Komšić bolje zastupati njihove interese u predsjedništvu. U BiH ne postoji zakon koji bi natjerao birače da glasaju samo za kandidata iz vlastite nacije. Za očekivati je da će sada postati još glasniji zahtjevi Hrvata u BiH da im se odobri formiranje vlastitog entiteta.

Piše list Frankfurter Rundschau.