List Berliner Zeitung ovako gleda na Božićno slavlje u Njemačkoj.

Skoro da nema onih koji uz Božić ove godine istinski slave rodjenje Isusa Krista spasitelja. Svi čekamo na Djeda Božićnjaka i njegove poklone. Već sedmogodišnja djeca znaju da njegova moć ustvari zavisi od debljine novčanika njihovih roditelja. Nema razloga da zbog toga budemo u nedoumici. Radujmo se tome što je Božić postao globalni festival konzumnog društva. Nema više seoske zajednica koja strogo pazi ko je došao na misu ponoćku, a ko nije. Ovaj praznik možemo da slavimo onako kako želima, ili da ga čak ne slavimo ako nam je to po volji.

Piše list Berliner Zeitung. U listu Süddeutsche Zeitung se uz Božić osvrću na veze katoličanstva i islama, koji takodje prihvata rođenje Isusa Krista, ali ga ne tretira kao otjelovljenje Boga.

Pronalaženje zajedničkih osnova katoličanstva i islama je projekat koji nije uspio ni nakon hiljadu godina. Nisu u pitanju samo vjerska, nego i politička pitanja. Prijem Turske u EU bi mogao biti spektakularan vrhunac tog projekta, kako za orijent, tako i za zapadnu Evropu u kojoj danas živi deset miliona muslimana. Spor sa Turskom se ipak pretvorio u nastavak raskola koji traje stoljeććima. Tu se ne radi samo o proširenju EU, nego o shvatanju lekcije iz istorije koja traži da religije žive jedna s drugom, a ne jedna pored druge.

Piše u listu Süddeutsche Zeitung. Uz ovogodišnji Božić se u listu Tageszeitung prisjećaju godišnjice cunamija, velikog talasa koji je prije dvije godine odnio stotine hiljada života na jugoistoku Azije.

U danima nakon cunamija je samo iz privatnih izvora pristiglo više od četiri milijarde eura pomoći, 600 miliona eura su darovali Nijemci. To je imalo efekta - u regionu Aceh novca je dovoljno za obnovu koja će trajati još godinama, navode humanitarne organizacije. Ova izjava se može i drugačije interpretirati - dobijeni novac se na kraju krajeva mora negdje i potrošiti. Ljekari bez granica su pokazali kako se i pošteno može odnositi prema sredstvima koja se dobiju kao dobrovoljni prilozi. Oni su kontaktirali donatore i zamolili za dozvolu da priloge iskoriste i na drugim krajevima svijeta. Na taj način se moglo pomoći ljudima i u drugim kriznim regionima. Na mnogim mjestima su upravo predožbe donatora o tome gdje treba utrošiti novac, glavna prepreka fleksibilnoj pomoći ljudima u nevolji.

Piše list Tageszeitung.