Raspuštanjem svog kluba zastupnika u njemačkom Bundestagu stranka Ljevica (Die Linke) ulazi u parlamentarnu povijest. Mada znatno drugačije nego što su to nakon zadnjih parlamentarnih izbora planirali stranački stratezi. Već desetljećima se tijekom mandata nije raspustio nijedan klub zastupnika. Zadnji slučaj je bila Njemačka stranka (Deutsche Partei), iz koje je niz zastupnika prešao u stranke Unije (CDU/CSU).

Zašto se raspušta klub zastupnika Ljevice?

Ova parlamentarna frakcija je politički ionako već gotova – to ne poriče nitko, čak ni iz Ljevice. Dakle, danas se o kraju kluba zastupnika samo formalno odlučuje. Mnogi zastupnici Ljevice smatraju da je već bilo krajnje vrijeme, jer nakon što su Sahra Wagenknecht i još devet zastupnika u listopadu napustili stranku jasno je da je konačan kraj kluba zastupnika bio još samo pitanje vremena. Na kraju krajeva, Wagenknecht i njezini kolege početkom iduće godine namjeravaju osnovati vlastitu stranku, pa bi najkasnije tada Ljevica izgubila status kluba zastupnika.

Naime, u istom klubu zastupnika smiju biti samo predstavnici stranaka koji međusobno ne konkuriraju. Osim toga, parlamentarna frakcija mora imati najmanje pet posto svih zastupnika. To bi u sadašnjem sazivu Bundestaga bilo 37 zastupničkih mjesta. A Ljevica bez Wagenknecht i ostalih koji su ju napustili ima samo 28 zastupnika – premalo da bi zadržala status kluba zastupnika. 

Kakve posljedice ima raspuštanje?

Konkretno: uprava kluba zastupnika Ljevice prestaje s radom. Prostorije i kompjutori se vraćaju Bundestagu. To posebno pogađa zaposlenike čiji radni odnos time prestaje. Do sada je Ljevica u Bundestagu zapošljavala više od 100 ljudi.

A politički ovo raspuštanje parlamentarne frakcije za stranku znači manje novaca i manji utjecaj. Prošle godine je Ljevica u Bundestagu dobila 11,5 milijuna eura iz proračuna. Najveći dio tog iznosa potrošen je na osoblje kluba zastupnika.

Kakva je budućnost Ljevice u Bundestagu?

Kada se raspusti klub zastupnika, najprije ostaju samo pojedinačni zastupnici. No Ljevica ima mogućnost osnivanja parlamentarne grupe. Analitičari pretpostavljaju da će to pokušati učiniti i Ljevica i skupina okupljena oko Sahre Wagenknecht.

Ali grupa se može osnovati samo ako to odobri Bundestag. Njemački parlament već ima iskustva s grupama. Primjerice, nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke taj je status imao PDS – socijalistička stranka iz koje je potekla Ljevica. 

Kakav utjecaj može imati jedna grupa u parlamentu?

To ovisi o tome što će buduća grupa dogovoriti s klubovima zastupnika drugih stranaka. U prošlosti su grupe imale slična prava kao i klub zastupnika, mada malo ograničena. Primjerice, one su mogle predlagati zakone i u skladu sa svojom veličinom imale su i vrijeme za govore u parlamentarnim raspravama.

No one nisu mogle zahtijevati javno glasanje o prijedlozima, što je omiljeno sredstvo oporbe da malo poljulja blok vladajućih stranaka. I grupe imaju pravo na novac i resurse, ali znatno manje nego klubovi zastupnika.

Kako raspuštanje kluba zastupnika utječe na rad parlamenta?

Konkretan parlamentarni rad se prije svega odvija u odborima, a ne na zasjedanjima Bundestaga. U prošlosti su i grupe bile zastupljene u odborima. No sada je problem to što se obično odmah nakon izbora odlučuje o tome tko i koliko zastupnika ima u pojedinom odboru. Klub zastupnika Ljevice se raspada usred mandata. Hoće li i ako hoće koliko mjesta u odborima biti nanovo raspodijeljeno – to je pitanje o kojem će Bundestag uskoro morati odlučiti.

ajg/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu