Trenutno ništa nije važnije od korone, a tako će vjerovatno biti i u Novoj godini. Pandemija dominira društvom gotovo u potpunosti od marta 2020-te. Izgledi za masovno cijepljenje to neće promijeniti. Na samom kraju godine, političari su gotovo potpuno zatvorili zemlju. "Ako sada, pred Božić, budemo imali previše kontakata i to u konačnici bude posljednji Božić s bakom i djedom, to znači da smo nešto propustili uraditi kako treba. Tako ne bismo trebali postupati". Ovo upozorenje je izgovorila kancelarka Angela Merkel 9. decembra u svom neobično emotivnom govoru pred Bundestagom, s obzirom na gotovo 600 smrtnih slučajeva od korone u jednom danu. Kasnije ih je bilo znatno više.

Ali otpor ograničavanju individualnih sloboda raste, posebno kroz demonstracije onih „koji razmišljaju  drugačije". "Stvara se društveni pokret, koji okuplja desne i lijeve ekstremiste, ezoteričare i one koji negiraju saznanja doktora i naučnika", kaže za DW politolog Florian Hartleb.

Vaganje između zdravstvene zaštite i građanskih sloboda također bi trebalo uticati na izbore naredne godine. A izbora će 2021. biti napretek. U šest saveznih država građani će biti pozvani da glasaju, uključujući i Baden-Württemberg, gdje se izbori održavaju u martu. Tamo se Winfried Kretschmann, popularni i zasad jedini z"zeleni" šef vlade u Njemačkoj, ponovo kandidira za premijersku funkciju. Takođe će biti zanimljivi i izbori u aprilu u Tiringiji; tamo vlada Bodo Ramelow, jedini pokrajinski premijer iz stranke Ljevice. U Saksoniji-Anhalt vjerojatno će najkasnije u junu biti odlučeno hoće li opstati koalicija CDU, SPD i Zelenih. U sporu oko povećanja naknada za RTV-pretplatu, CDU  je bila jedina stranka u Njemačkoj koja se povukla iz jedinstvenog fronta pristalica. To je bilo problematično za CDU, uglavnom zato što je po ovom pitanju imala isti stav kao i desničarsko-populistički AfD. No, najvažniji izbori u godini trebaju se održati u septembru: izbori za Bundestag. S njima se završava era Angele Merkel. Nakon 16 godina na vlasti i vođenju četiri vlade ona će odstupiti sa ove funkcije. Merkel je tako bila na vlasti gotovo isto dugo koliko i prethodni rekorder Helmut Kohl.

 

- pročitajte i ovo:  Njemačka vanjska politika nakon Angele Merkel

Adieu Angela!

Šta će Nijemcima nedostajati kada ode Angela Merkel? Florian Hartleb smatra da će to biti "njena istrajnost, njen nezadrživ, gotovo nadljudski radni angažman, unutarnja disciplina i "naučni elemenat" u politici."

Kao minuse tokom vladavine Angele Merkel Hartleb izdvaja „njen magloviti jezik pun floskula" i "tvrdoglavo vođenu izbjegličku politiku, praćenu naivnom kulturom dobrodošlice", koja je omogućila AfD-u da ojača. Merkel je u inostranstvu važila kao kancelarka koja u ovim nemirnim vremenima savladava krize, kao šefica vlade koja nepokolebljivo i čvrsto, poput stijene u oluji, izlazi na kraj sa evropskom dužničkom krizom, s Brexitom i Trumpom, a sada i s koronom.

Söder kao kancelar?

Stoga će jedno od najvažnijih pitanja u narednoj godini biti, ko će zamijeniti Angelu Merkel na mjestu kancelarke. Budući da je njena partija CDU, sudeći po rezultatima istraživanja javnog mnijenja sa 35 posto glasova daleko ispred svih drugih stranaka, sljedeći predsjednik CDU-a ima dobre šanse da postane i novi kancelar Njemačke. Službeno postoje tri kandidata koji će na virtuelnom Kongresu CDU-a u februaru 2021. istaći svoju kandidaturu. To su bivši šef Kluba poslanika CDU/CSU u Bundestagu Friedrich Merz, premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije Armin Laschet i političar i ekspert za spoljnu politiku Norbert Röttgen. Prema anketama, relativna većina Nijemaca više bi voljela da bavarski premijer Markus Söder iz sestrinske stranke CSU bude njemački kancelar. Kancelar iz partije CSU? To bi bila premijera za Njemačku.

- pročitajte i ovo:Komentar: Posljednja bitka Angele Merkel 

Berlinska igra boja

Bez obzira ko došao na mjesto kancelara, demohrišćanskim partijama CDU i CSU vjerovatno će trebati barem još jedan koalicioni partner kako bi formirali vladu nakon saveznih izbora. Sudeći po anketama, trenutni partner SPD ne samo što ima sve lošiji rezultat, već pokazuje i sve veće znakove umora nakon dvije velike koalicije sa Angelom Merkel na čelu. U usponu su prije svega Zeleni. Pod vođstvog omiljenog dvojca  Annalene Baerbock i Roberta Habeckoma, oni su se odrekli nekih fundamentalističkih pozicija i žele sada biti u vladi. Na Kongresu stranke krajem novembra Habeck je rekao: "Sa optimizmom radimo na rješenjima. I uz ta rješenja borimo se za vlast."

Söder, međutim, upozorava pristalice Unije da ne bi trebalo polaziti od koalicione vlade sa Zelenima kao nečega što se samo po sebi podrazumijeva: "Morate paziti da se na kraju ne probudite s drugim modelom: naime zeleno-crveno- crvenim." Matematički, međutim, ova kombinacija koja podrazumijeva koaliciju Zelenih, SPD-a i Ljevice u istraživanjima javnog mnijenja još nije imala većinu.

Popularnost AfD-a, do sada najjače opozicione stranke u Bundestagu, je opala. Međutim, ograničenja donesena zbog korone mogla bi joj donijeti nove glasove. "Zemlja je podijeljena", kaže Hartleb. "Ako nakon korona-traume uslijedi ekonomski pad, socijalna polarizacija u društvu će ostati." Ovaj politolog je uvjeren da će i tokom 2021. godine pandemija ostati najvažnija tema koja se odražava na sve razine politike, od lokalne do globalne."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android