Za sada su sve demokratske stranke u Njemačkoj saglasne: saradnja sa „Alternativom za Njemačku“ (AfD), koja je djelimično okarakterisana kao desnoekstremna, za njih ne dolazi u obzir. Međutim, sve je neizvjesnije da li će to tako i ostati. Naime, etablirane stranke do sada nisu uspjele da zaustave rast podrške AfD-u u anketama, koji traje već mjesecima. 

To pokazuje i najnoviji ARD-ov Dojčlandtrend - odnos snaga između Unije (CDU/CSU) i AfD-a potpuno se preokrenuo u odnosu na poslednje savezne izbore održane u februaru 2025. kada je Unija osvojila 28,5 odsto glasova, dok je AfD dobila 20,8 odsto.

Kada bi naredne nedjelje bili održani izbori za Bundestag, 28 odsto građana glasalo bi za AfD. To je povećanje od jednog procentnog poena u odnosu na juli i ujedno novi rekord za tu stranku. CDU i bavarska CSU izgubile su jedan procentni poen i sa 21 odsto podrške pale na nivo iz novembra 2021. godine kada su izgubila izbore sa Arminom Lašetom. 

U aktuelnom istraživanju SPD ostaje na 12 odsto podrške, Zeleni imaju 15 odsto, Ljevica 11 odsto, a FDP četiri odsto. 

Jasna većina za približavanje AfD-u

Prije svega, predstojeći pokrajinski izbori u dvije važne istočnonjemačke pokrajine Saksoniji-Anhaltu i Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji u septembru ponovo su rasplamsali raspravu o tome kako se odnositi prema AfD-u. U obje pokrajine AfD u anketama ubjedljivo vodi. 

Sve demokratske stranke odbacuju saradnju sa desnim populistima, a nedavno je oko 1.000 pravnika u Njemačkoj u otvorenom pismu zatražilo zabranu AfD-a. 

Građani Njemačke, međutim, razmišljaju drugačije. Samo 37 odsto ispitanika u cijeloj zemlji protivi se bilo kakvoj saradnji sa desnim populistima, dok je 27 odsto načelno za saradnju sa AfD-om. Većina među njima su pristalice te stranke. 

Da bi o saradnji sa AfD-om trebalo odlučivati od slučaja do slučaja smatra 32 odsto svih ispitanika, i po tom pitanju skoro da nema razlike u stavovima istočnih i zapadnih Nijemaca. 

Međutim, u zapadnom dijelu zemlje 40 odsto ispitanika smatra da svaku saradnju sa AfD-om treba isključiti, dok je samo 24 odsto za  saradnju sa tom strankom. 

Na istoku zemlje situacija je gotovo obrnuta - samo 26 odsto ispitanika protivi se bilo kakvoj saradnji sa AfD-om, a 38 odsto se zalaže za saradnju sa tom strankom. Taj procenat približno odgovara ukupnoj podršci AfD-u na istoku Njemačke.

Polovina Nijemaca želi suštinske političke promjene 

Dalje udaljavanje građana od etabliranih stranaka ogleda se i u još jednom pokazatelju. Više od polovine ispitanika, najviše otkad postoji istraživanje Dojčlandtrend, zalaže se za temeljnu promjenu politike u Njemačkoj. Samo četiri od deset ispitanika podržavaju pojedinačne korekcije postojećeg kursa.

Drugim riječima, optimizam i povjerenje u politički sistem nastavljaju da opadaju. Čak 43 odsto ispitanika navodi da stalno ima osjećaj da je u nepovoljnijem položaju ili da je zapostavljeno. 

Većina birača AfD-a osjećaju se zapostavljeno

Među pristalicama AfD-a taj procenat raste na čak 70 odsto. Pristalice AfD-a tako su jedina grupa koja većinski smatra da se prema njoj postupa nepravedno.

Rast podrške AfD-u posljedica je i niza drugih faktora, što pokazuju različita istraživanja instituta Infratest dimap sprovedena tokom prethodnih mjeseci.

S jedne strane, riječ je o razočaranju politikom drugih stranaka. Pored toga, pristalice AfD-a sa većom zabrinutošću gledaju na stanje u Njemačkoj, bilo da je riječ o ekonomskom položaju zemlje, finansijskoj sigurnosti u starosti ili bezbjednosti u javnom prostoru. Među njima je znatno izraženije i uvjerenje da imigracija predstavlja prijetnju. Uz to, mnogi birači AfD-a imaju utisak da ta stranka jasno imenuje i otvoreno govori o problemima.

Mala očekivanja od rekonstrukcije vlade

Poslednje nedjelje na političkoj sceni Berlina obilježile su žustre rasprave o planiranim reformama, ali i prilično haotična rekonstrukcija vlade.

Podrška politici kancelara Fridriha Merca ni ranije nije bila naročito visoka, a sada samo 12 odsto ispitanika vjeruje da će nova lica u saveznoj vladi doprinijeti boljoj politici. 

Dosadašnji šef Kabineta kancelara, Torsten Fraj, prešao je na čelo konzervativne poslaničke grupe u Bundestagu, dok je ministarka zdravlja Nina Varken preuzela rukovođenje Kancelarijom saveznog kancelara. 

Trećina Nijemaca lično strahuje od terorizma

Najnoviji teroristički napad u Njemačkoj jasno se odražava i na rezultate istraživanja. Mladi islamista iz Berlina uletio je 25. jula iznajmljenim automobilom među učesnike Parade ponosa (CSD), pri čemu je usmrtio jednu ženu, a 31 osoba je teško povrijeđena. Dan kasnije policija je usmrtila napadača, koji je bio u bjekstvu. 

Taj tragični događaj ponovo je skrenuo pažnju na ranjivost njemačkog društva kada je riječ o opasnosti od terorističkih napada. Trećina ispitanika navodi da je zabrinuta da bi i sama mogla postati žrtva terorizma.

Još krajem prošle decenije građani Njemačke desnoekstremni terorizam smatrali su najvećom prijetnjom. U međuvremenu se to promijenilo: danas 70 odsto ispitanika najveću opasnost vidi u islamističkom terorizmu, dok 56 odsto ozbiljnom pretnjom smatra desničarski ekstremizam. Polovina ispitanika (50 odsto) procenjuje da su levičarski ekstremistički napadi velika pretnja.

Za avgustovsko izdanje istraživanja „ARD-Dojčlandtrend“ institut Infratest dimap anketirao je između 3. i 5. avgusta oko 1.300 reprezentativno odabranih građana Njemačke.