U novijoj njemačkoj istoriji tri slučaja se izdvajaju: Serija ubistava između dvijehiljadite i 2007. koju su počinili ekstremni desničari nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU), potom islamistički napad 2016. na božićni vašar na Brajtšajdplacu u Berlinu, antisemitski napad na jednu sinagogu 2019. kao i napad na više mjesta u gradu Hanau 2020.

Brojnim žrtvama i povrijeđenima ovih i drugih terorističkih napada posvećen je Dan sjećanja na žrtve terorizma koji će prvi put biti obilježen 1. marta 2022. Njemačka Vlada je time preuzela evropski Dan sjećanja na žrtve terorizma, a datum je uzet zbog toga što se na taj dan, 11. marta 2004. desio bombaški napad na vozove u Madridu u kojem je stradala 191 osoba.

„Nije mi dobro"

Andreas Švarc pozdravlja uvođenje ovog dana sjećanja, ali za njega, kako kaže, ostaje pravi dan sjećanja 19. decembar. Tog datuma 2016. godine je islamista Anis Amri ubio dvanaest ljudi na Brajtšajdplacu u Berlinu. Trinaesta žrtva je umrla 2021. od kasnijih posljedica povreda. Preko 100 ljudi je zadobilo teške povrede, među njima je bio i Švarc, koji je teško povrijeđen.

„Nije mi dobro. Cijela ta priča me je uništila“, kaže on u svom berlinskom stanu. Ovaj pedesetdvogodišnjak ima probleme sa srcem koji su počeli nakon napada. Slike tog dana su mu se duboko urezale u pamćenje. Nekada je vozio kamion, sada nije sposoban da radi.

„Naopako je krenulo to što je odnos prema nama bio pogrešan“. On kaže da je i od drugih žrtava čuo da su morali da prođu kroz veliki broj vještačenja da bi stekli neka prava. U nacrtu novog njemačkog zakona o žrtvama zahtijeva se da samo jedno vještačenje mora biti dovoljno. On kaže da su ljudi poput njega sada dvostruke žrtve jer su – žrtve birokratije.

Švarc se sjeća svojih brojnih razgovora sa političarima koji su obećavali da će se sve to popraviti, ali se on pita kada i da li se stvar namjerno odugovlači. Švarcu su od zatraženih 30 sati terapije odobrili samo pet. „Kako da onda traumatizovan čovjek opet normalno stane na noge?“

„Više empatije i dostojanstva“

Njemačka ministaraka unutrašnjih poslova Nensi Fezer je rekla da ljudi ne smiju biti prepušteni sami sebi u borbi da ponovo vode normalan život. U njenoj su nadležnosti Savezna policija, Savezna kriminalistička kancelarija (BKA) kao i Ustavna zaštita (BfV). One imaju relativno brojne uspjehe u odvraćanju opasnosti, ali ih mnogi i kritikuju zbog loših političkih procjena i propusta sa smrtnim ishodom.

Zbog toga je u Bundestagu osnovan anketni odbor. Ustanovljeno je da su postojali propusti u odnosu institucija prema žrtvama.

Zato socijaldemokratska političarka kaže: „U tom kontekstu bi odnos prema pogođenima morao biti sa više empatije i dostojanstva.“

I ona će biti među govornicima 11. marta. Zbog pandemije će ove godine datum biti obilježen u skromnijem okviru.

Opunomoćenik za žrtve želi i njih da uključi

Na Danu sjećanja na žrtve terorizma govoriće Štefan Harbart, predsjednik Ustavnog suda kao i stručnakjnja za problem terorizma Petra Terhoven sa Univerziteta Getingen. Ubuduće će u organizaciju biti uključeni i preživjeli, kao i porodice stradalih sa njihovim željama.

To naglašava opunomoćenik njemačke Vlade za žrtve terorizma Paskal Kober, koji je na toj dužnosti od januara 2022. On je u pismu žrtvama i njihovim porodicama naglasio da želi da im pošalje signal da nisu sami već „da svi mi osjećamo pogođenost“. Ovaj političar njemačkih liberala kaže da su teroristički i ekstremistički napadi takođe atak na temeljni demokratski i slobodarski poredak u Njemačkoj.   

Želja za „brzom pomoći bez birokratije“

Paskal Kober kao vojni sveštenik kaže da se ne može odustati od normalne procedure u socijalnoj državi, pomoć se mora formalno zatražiti, a upravo u stresnoj situaciji ljudi to doživljavaju kao nešto što ih dodatno povrijedi. On kaže da to mora da se uzme u obzir. Upoznat je sa time kako bi se trebalo odnositi prema traumatizovanim osobama. „Znam kako doživljeno nasilje može da djeluje na ljudsku psihu“.

Andreas Švarc je napad na Brajtšajdplacu preživio teško traumatizovan. On smatra uspjehom što su mu priznali šezdeset odsto invalidnosti. Ali kaže da je tužno to što je morao da angažuje advokata kako bi to postigao.

Prema njemu, žrtvama se mora pomoći bez odugovlačenja i u budućnosti želi svima koji su prošli kroz slične patnje „brzu pomoć bez birokratije“.

Švarc je zabrinut zbog mogućnosti ponavljanja terorističkog napada u Njemačkoj. Poslije berlinskog napada ustanovilo se da je terorista Anis Amri bio poznat nadležnim organima i da su ga okvalifikovali kao opasnog i sposobnog da uradi tako nešto. Ali nisu uspjeli da ga spriječe.

Švarc zato kaže da bi bezbjednosne institucije i država morali dobro da razmisle kako da suzbiju terorizam. „Ne smijemo da dopustimo da dođe do terorizma, bez obzira sa koje strane bio – da li je to lijevo, desno ili islamističko nasilje“, kaže Švarc.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu