Savezni ministar gospodarstva Peter Altmaier je početkom tjedna objavio kako vlada želi ući u vlasničke strukture biotehnološke kompanije CureVac iz južnonjemačkog Tübingena. To je priopćeno u zajedničkoj objavi s poduzećem Dievini koja je s 80 posto i glavni ulagač u ovoj kompaniji. Dievini je podtvrtka softverske kompanije SAP. Vlada je priopćila kako neće utjecati na poslovnu politiku CureVaca.

Država u vlasničke strukture ove strateške kompanije ulazi s 23 posto udjela u novim emisijama dionica. Za to je državna banka za obnovu KfW izdvojila 300 milijuna eura. CureVac već neko vrijeme radi na cjepivu protiv koronavirusa, a u medijima je postala poznata nakon što su američka vlada, i prije svega američki predsjednik Donald Trump, u ožujku pokušali utjecati na ovu tvrtku i tako osigurati ekskluzivni pristup cjepivu kada jednog dana bude gotovo.

160 potencijalnih cjepiva

Njemački ministar gospodarstva je objasnio kako tehnologija CureVac "ima potencijala" za razvoj i pronalazak cjepiva protiv virusa Covid19. Državni ulazak u strukturu ove tvrtke je i dio planirane vladine strategije podržavanja strateški važne industrije koja ulaskom države stječe financijsku sigurnost. Prije nekoliko dana je Njemačka, zajednički s Italijom, Nizozemskom i Francuskom isto tako ušla u suradnju s farmaceutskom kompanijom AstraZeneca čime su ove zemlje osigurale 400 milijuna ampula cjepiva protiv koronavirusa kada ono dođe na tržište. 

Prema jednoj studiji, trenutno preko 160 kompanija radi na pronalasku novog cjepiva. Uz to dolazi i oko 260 novih preparata koji bi trebali ublažavati probleme koji nastanu nakon zaraze koronavirusom. Jedan od ovih preparata je i "Remdesvir" kompanije Gilead Sciences koji je razvijen u borbi protiv ebole, a trenutno se radi na njegovoj pripremi za upotrebu protiv koronavirusa.

97 posto bez rezultata

I dok su cijene za konačni razvoj preparata koji već postoje relativno niske, kada je u pitanju potraga za preparatom od nulte točke, radi se o izuzetno skupom procesu i zbog nesigurnosti kad je u pitanju konačni rezultat, velikom riziku za kompaniju koja na cjepivu radi. I to je bio jedan od razloga zbog kojih je njemačka vlada odlučila ući u vlasničku strukturu CureVaca. I drugdje država ulazi u strukture farmaceutskih kompanija koje rade na cjepivu. Jer ogromna sredstva nisu potrebna samo u postupku razvoja nego i kasnije proizvodnje velikih količina cjepiva ili preparata. Postotak preparata koji na kraju i dospiju na tržište je izuzetno nizak, 97 posto istraživanja na kraju ne dovede do rezultata.

Troškovi istraživanja su porastu, već prošle godine je dvadesetak najvažnijih farmaceutskih kompanija na svijetu podiglo svoje troškove za istraživanje za 14 posto a ove godina bi zbog potrage za korona cjepivom taj postotak mogao još i porasti. "Rast farmaceutske industrije je započeo i prije korona pandemije", kaže Gerd Stürz iz savjetničke tvrtke EY. A utrka za profitom je tek započela. Pobjedniku u korona-cjepivo krimiću se smiješi dobit koja će se mjeriti milijardama. S te strane ulazak njemačke vlade u vlasničke strukture jedne kompanije koja je od samog početka u utrci, bi se na kraju za državu mogao i isplatiti.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android