Droga koja postaje sve veći problem u Njemačkoj djeluje bezopasno, kao kandirani šećer. Na lošem je glasu, pa je skoro niko ne zove pravim imenom već samo „bijelo“ ili „kamenčić“.

A zove se krek. Kada počne da isparava u luli, na 96 stepeni Celzijusa, čuje se pucketanje, na engleskom crackle. Otuda i ime crack.

To je smjesa kokaina, sode-bikarbone i vode. Udara za par sekundi, brže od bilo koje druge droge. Nalet euforije brzo vodi u zavisnost. Kad se pretjera – u smrt.

Po ubitačnosti kao heroin

Prošle godine je u Njemačkoj 2.227 ljudi umrlo od prekomjerne konzumacije droga, pokazuje izvještaj Njemačke osmatračnice za droge i zavisnost.

Većina njih konzumirala je više od jedne vrste droge. Kod 610 takvih pokojnika nađeni su tragovi kreka u krvi, što krek približava ubitačnosti heroina (712 smrtnih slučajeva).

„Konzumiranje kreka u njemačkim metropolama postaje sve veći izazov – za zdravlje, ali i za suživot. Nema mnogo konzumenata, ali njihove životne okolnosti su očajne“, kaže Burkhard Blinert, političar socijaldemokrata koji je povjerenik vlade za pitanje droga.

On je u razgovoru za list Bild tražio otvaranje prostorija za kontrolisano konzumiranje narkotika, testiranje i više novca za istraživanja.

Kako tačno prići ovisnicima od kreka? U to se razumije Mihael Harbaum iz organizacije Pomoć zavisnicima iz Diseldorfa:

„Prvo se mora osigurati da čovjek preživi, jer on je u opasnoj situaciji. Treba shvatiti, ta supstanca se konzumira na pola sata, tu ostaje malo vremena za oporavak, praktično nema vremena za ishranu, higijenu, previjanje rana“, priča on za DW.

„Krek je naposlijetku kokain koji može da se puši i koji diže raspoloženje. Kad se danima konzumira, to može voditi i psihotičnim stanjima“, dodaje Harbaum.

Druge dimenzije kreka

Harbaum, socijalni pedagog, dugo je u Diseldorfu vodio jedan prostor za konzumiranje droga. U ovoj tematici je dvije decenije i svašta je već vidio na ulicama grada.

Ali, zavisnost od kreka je posebna priča. Kaže, prije sedam godina je njegova organizacija registrovala par stotina slučajeva korišćenja kreka, a prošle godine je to naraslo na 31.000 slučajeva u gradu.

„Imamo ogroman rast. U skladu sa tim se mijenja i ponašanje, ali i propadanje ljudi koji nam dolaze. Krek djeluje brzo i jako, ali brzo pušta pa je veliki pritisak da se što prije opet uzme“, dodaje Harbaum.

„Lula se često dijeli jer ljudi nemaju novca. Za pet evra kupe par kamenčića i svako povuče po jednom.“

Najviše smrti i dalje dolazi zbog dugogodišnjeg konzumiranja raznih droga, kao i od heroina, ali krek prijeti da preuzme crni primat. To zna i profesor Danijel Dajmel koji je sa kolegama razvio preporuke kako se odnositi prema konzumiranju kreka.

„Krek je dvadeset godina tema u Frankfurtu, Hamburgu i Hanoveru. Od 2016. se probija i na zapadu Njemačke, kao i u metropolama poput Berlina, ali i u Sarskoj oblasti. Jer, Evropa i Njemačka preplavljeni su čistim kokainom“, kaže Dajmel.

„Tržište droga raste jer se jako povećala proizvodnja kokaina u Kolumbiji. Tako su se tržište i proizvođači droga diverzifikovali“, dodaje on za DW.

Kokain među običnim svijetom

Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer u februaru je putovala u Brazil, Ekvador, Kolumbiju i Peru između ostalog kako bi pojačala policijsku saradnju protiv međunarodnog šverca droge.

Iz Južne Amerike sve više kokaine stiže u luke Antverpena, Roterdama i Hamburga. Prema nekim policijskim podacima, karteli u kojima prednjače državljani zemalja bivše Jugoslavije dopremaju i rasturaju najveći dio te droge.

Danijel Dajmel nema iluzija. U Njemačkoj postoji potražnja za kokainom i to podstiče ponudu.

„Živimo u društvu koje traži mnogo napora od pojedinca. Kokain sada uzimaju i mnogi obični ljudi, to vodi njegovoj normalizaciji. To nije uopšte više droga bogatih, umjetnika i medijskih radnika, što je bio kliše osamdesetih i devedesetih“, kaže on.

U jeftinijem vidu kreka, kokain se tako preliva i do problematičnih četvrti gradova. Dajmel je prošle godine istraživao taj milje u Kelnu – skoro svi konzumenti droga su naveli da su barem jednom pušili i krek. Mnogi od njih su beskućnici.

Kod mnogih su, kaže, primijećeni i žestoki psihički problemi sve do manije proganjanja. Najveći problem je, kaže naš sagovornik, što nema „protivotrova“ za krek.

„Za heroin su već razvijene dobre mogućnosti liječenja jer se može dati zamjenska supstanca - metadon. Kod kreka nema lijeka koji je djelotvoran i odobren za upotrebu. Tu nam treba više istraživanja. Kao i mjesta za hitnu pomoć koja rade non-stop“, kaže ovaj stručnjak.

Sve više fentanila

U Diseldorfu su Mihael Harbaum i saradnici uspjeli da se izbore za smještaj za ovisnike kod glavne željezničke stanice. Ondje ima obezbjeđenja, socijalnih radnika, sobe su jednokrevetne i mogu se zaključati.

Mnogi stručnjaci pozivaju da se taj model što šire primijeni jer, zajedno sa krekom, u Njemačkoj na veliku scenu stupaju i sintetički opioidi poput fentanila.

To je sredstvo protiv bolova koje se daje umirućim ljudima ili oboljelima od raka. U njega se onda miješa heroin.

U Sjedinjenim Državama svake godine oko deset hiljada ljudi umre od prekomjerne doze opijata. U Njemačkoj je u jednom testu sprovedenom u 17 prostorija za konzumiranje utvrđeno da 3,6 odsto svih proba heroina sadrži fentanil.

„Vjerujemo da će broj rasti u narednih godinu i po dana“, pribojava se Dajmel. „Sintetički opioidi stižu na tržište i sijeku se heroinom.“

Takva smjesa je jača, dodaje on. „Smrtonosna doza fentanila je dva miligrama. To je koliko vršak grafitne olovke.“

*ovaj tekst je najprije objavljen na njemačkom jeziku

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu