15. aprila 2023., neposredno prije ponoći, posljednja tri nuklearna reaktora u Njemačkoj isključena su iz mreže. Nakon dugogodišnjih rasprava, ni godinu dana nakon zatvaranja atomskih elektrana nisu prestale kontroverze oko izlaska iz nuklearne energije. Na platformi X održala se tvrdnja da je Njemačka samo zamijenila vlastitu nuklearnu energiju uvozom nuklearne energije iz inostranstva. CDU političar Jens Spahn u tom kontekstu nazvao je na X-u njemačku vladu „koalicijom uglja" Napisao je: "Vlada najprije ugasi nuklearne elektrane koje ne proizvode CO2 a onda umjesto njih ponovo počne puštati u mrežu jednu elektranu na ugalj za drugom". No, da li je to baš tako? I gdje se Njemačka nalazi godinu dana nakon izlaska iz nuklearne energije?

Njemačka proizvodi manje struje

Prema podacima Fraunhofer Instituta za solarne energetske sisteme ISE Njemačka je tokom dvanaest mjeseci prije izlaska iz nuklearne energije proizvela 476 teravatsati struje. Ovi podaci odnose se na tzv. neto proizvodnju električne energije - to jest mješavinu električne energije koja dolazi preko kućne utičnice. U godini nakon izlaska iz nuklearne energije - od 16. aprila 2023. do 15. aprila 2024. - u Njemačkoj je proizvedeno 425 teravatsati struje. Posljednje tri nuklearna elektrana Emsland A, Isar 2 i Neckarwestheim 2 proizvele su prema tim podacima 29,5 teravatsati električne energije u svom posljednjem poslovnom razdoblju do aprila 2023. Oni su pokrivali 6,3 posto tereta, odnosno opterećenja u tom razdoblju. Opterećenje označava potrošnju električne energije plus gubitke u mreži.

Potrošnja nakon izlaska iz nuklearne energije manja

Međutim, opterećenje u godini nakon izlaska iz nuklearne energije je bilo manje - što znači da je u Njemačkoj potrošeno manje električne energije. Dakle, opterećenje je iznosilo 468 teravatsati godinu dana prije izlaska, a godinu dana nakon odustajanja od atomske energije - 459 teravatsati. Bruno Burger, stručnjak za energetiku u Institutu Fraunhofer ISE vidi to kao posljedicu visokih cijena električne energije zbog rata u Ukrajini ali i smanjenih isporuka plina iz Rusije. U razgovoru sa novinarskim timom za utvrđivanje činjenica ARD-Faktenfinder, Burger zaključuje: "Imali smo velike skokove cijena zbog rata u Ukrajini i nestašice plina, kao i zbog nuklearnih elektrana u Francuskoj koje nisu radile." To je dovelo do ekstremnog rasta cijena 2022. godine. Ali je i potaknulo investicije u procese i uređaje za uštedu energije i solarne panele - kako u industriji tako i u privatnom sektoru. Ovaj se razvoj nije dogodio samo u Njemačkoj, već i u cijeloj Europi.

Više električne energije iz obnovljivih izvora

Njemačka je u proteklih dvanaest mjeseci, tvrdi Burger, energetski kompenzirala izlazak iz nuklearne energije. Burger se pri tom oslanja na podatke Instituta Fraunhofer ISE, prema kojima je u godini nakon izlaska iz nuklearne energije proizvedeno 32 teravatsati više energije iz obnovljivih izvora u odnosu na prethodnu godinu, kada su još radile nuklearne elektrane. Prema navodima Njemačke mrežne agencije Bundesnetzagentur udio obnovljivih izvora energije u njemačkom energetskom miksu značajno je porastao: U razdoblju od 1. aprila 2022. do 15. aprila 2023., kada su nuklearne elektrane još uvijek radile, udio je iznosio 48,7 posto. U razdoblju od 16. aprila 2023. do 31. marta 2024., taj udio je porastao na 58,3 posto.

Smanjenje tzv. osiguranog strujnog učinka

Još jedan važan aspekt je, prema riječima Burgera, smanjenje tzv. osiguranog strujnog učinka. To je ukupna proizvodnja električne energije bez fluktuacija u oblasti obnovljivih izvora. Naime, vjetar ne puše konstantno, niti sunce sija uvijek isto. Osim toga, ističe Burger, u martu je došlo i do isključivanja elektrana na ugalj, koje su bile vraćene u rad kao rezerva tokom energetske krize. Gašenjem tih termoelektrana dodatno se smanjio tzv. osigurani strujni učinak, objašnjava Burger.

"S druge strane, sada se u mreži sve više pojavljuju sistemi za pohranjivanje viška struje na bateriju, koji mogu uskočiti kao dodatak sistemima za skladištenje struje na pumpu (reverzibilne hidroelektrane), tako da tu trenutno ne vidim deficit", dodaje njemački ekspert iz Instituta za ekologiju Hauke Hermann. On primjećuje kako "opskrba električnom energijom ne ovisi o pojedinačnim elektranama, već se osigurava putem mehanizama na tržištu električne energije i već postojećih rezervnih elektrana".

Značajno više uvezene struje

Njemačka mrežna agencija navodi da je u razdoblju od aprila 2023. do marta 2024. Njemačka izvezla oko 36,8 teravatsati električne energije a oko 58,4 teravatsata uvezla. To rezultira ukupnim saldom od 21,6 teravatsati na račun uvezene struje. Njemačka prethodnih godina nije uvozila toliko električne energije, već ju je uglavnom izvozila. Ali za to je postojalo više razloga. Burger navodi kako su tada "certifikati za emisiju CO2 bili vrlo jeftini, a termoelektrane na mrki ugalj proizvodile mnogo električne energije za izvoz". Međutim, "do uvoza struje je došlo jer jer je ona bila jeftinija od struje iz vlastite proizvodnje", kaže Burger.

Kako je Njemačka proizvodila više električne energije iz obnovljivih izvora, manje električne energije se dobijalo  izgaranjem fosilnih goriva. Podaci Instituta Fraunhofer ISE pokazuju da je u momentu isključenja 3 posljednje nuklearne elektrane prošle godine, u Njemačkoj proizvedeno 210 teravatsati energije iz fosilnih izvora. Godinu dana nakon izlaska iz nuklearne energije, ta brojka je smanjena na 155 teravatsati. Ovaj pad uglavnom je kompenziran uvozom električne energije u Njemačku, dodaj Burger.

Visina uvoza, međutim, ne pokazuje nedostatak sposobnosti Njemačke da sama proizvodi električnu energiju - potvrđuje i ekspert Hermann iz  Institutu za ekologiju. "Kada uvozimo struju, to nije zato što nemamo dovoljno elektrana, već je to jednostavno odraz situacije na tržištu električne energije."

I njemačko Ministarstvo privrede je dalo sličan odgovor na upit ARD-Fakteinfinder.  "To nije pitanje sigurnosti opskrbe, već učinkovitosti troškova." Umjesto da uvozi, Njemačka je prošle godine mogla proizvesti svoju električnu energiju. "To bi, međutim, rezultiralo većim emisijama CO2 i većim računima za struju za njemačke potrošače", navodi Ministarstvo privrede.

Hermann iz Instituta za ekologiju ne smatra da postoji velika ovisnost Njemačke o evropskom tržištu električne energije.  „Ako se svakodnevno trguje električnom energijom, to nije ovisnost, već imamo električne kapacitete elektrana koji se čuvaju kroz rezerve." Te se rezerve mogu koristiti u hitnim slučajevima.

Malo uvoza nuklearne energije

Burger iz Instituta Fraunhofer odbacuje tvrdnju da je Njemačka, nakon vlastitog odustajanja od korištenja nuklearne energije, uvozila prije svega nuklearnu energiju iz drugih zemalja. To potkrijepljuje činjenicom da je  tokom 2023. godine 24 posto uvezene električne energije odnosno 16,6 teravatsati struje dolazilo iz atomskih elektrana. A to je 3,6 posto opterećenja, odnosno potrošnje električne energije. Njemačka mrežna agencija je ove podatke dopunila izjavom da je udio nuklearne energije u njemačkoj energetskoj mješavini u posljednje dvije godine pao sa 7,27 posto na 3,01 posto. "Treba napomenuti da uvoz uglavnom dolazi ljeti - to je višak struje iz Francuske", dodaje Burger. Njemačka je uvezla 15,4 teravatsata struje i izvezla 14,4 teravatsata. To rezultira uvoznim saldom od 1,0 teravatsata ili 0,8 posto potrošnje električne energije.

Energetski miks "tako čist kao nikad prije"

Njemački energetski miks, prema Burgeru, čist je kao nikad prije. Glavni razlozi tome su, analizira Burger, visoke cijene fosilnih goriva i certifikata za emisije CO2, kao i širenje obnovljivih izvora energije u cijeloj Europi. Također, kako ističe ovaj stručnjak, velika količina električne energije s niskim emisijama stakleničkih plinova dolazi u Njemačku i putem uvoza - ovisno o godišnjem dobu. "U proljeće su to hidroelektrane iz Švicarske i Austrije jer se topi  snijeg, a ljeti je to višak nuklearne energije iz Francuske i iz drugih zemalja koje imaju nuklearne elektrane. Tu je i  energija vjetra iz Danske i energija iz hidroelektrana u Norveškoj." Uvoz struje iz fosilnih izvora je mali, prije svega zato što su elektrane na fosilna goriva "u gotovo svim zemljama podjednako skupe, jer imaju slične cijene fosilnih goriva i cijene certifikata za emisije CO2".

Burger također odbacuje tvrdnju da je Njemačka s nuklearnim elektranama izgubila sposobnost proizvodnje jeftine ektrične energije. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je relativno jeftina - održavanje nuklearnih elektrana ili čak gradnja novih nije.

Thorsten Storck sa portala Verivox također smatra da izlazak iz nuklearne energije u aprilu 2023. "kao što se i očekivalo, nije imao konkretan uticaj na cijene električne energije za njemačka domaćinstva". Veledroprodajna cijena struje u martu 2023 je iznosila 10,2 centa po kilovatsatu, dok je u martu 2024. iznosila 6,4 centa po kilovatsatu, što znači da je značajno pala, kaže Storch.

Njemačka služba za sigurnost nuklearnog otpada (BASE) zadovoljna je s izlaskom Njemačke iz nuklearne energije. Na upit ARD-Faktenfindera, BASE je napisala da je Njemačka politički odlučnim izlaskom iz nuklearne energije postala sigurnija. Time je smanjen rizik od teških nesreća. Gašenjem posljednjih nuklearnih elektrana, prema  navodima BASE-a, jasno je definirana količina visoko radioaktivnog otpada: uz 1.900 kastora (specijalnih kontejnera za odlaganje i transport radioaktivnog materijala) , koji će se u budućnosti na određeno vrijeme čuvati u privremenim skladištima, neće biti dodatnog visoko-radioaktivnog otpada iz njemačkih nuklearnih elektrana. A za postojeći radioaktivni otpad bi se sada moglo tražiti i konačno pronaći trajno odlagalište.

 

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu