Od ovog četvrtka se Njemačkom opet širi bauk recesije: njemački Statistički ured je objavio prve izračune BDP-a za prvi kvartal ove godine, a dok je isprva pretpostavljao tek „crnu nulu" - konačno buđenje proljeća redovito znači i življe gospodarstvo - to će biti ipak minus od 0,3%.

S obzirom na to da je BDP Njemačke i u posljednjem kvartalu 2022. bilježio minus od 0,5%, tehnički se tu može govoriti o recesiji. „Sa aspekta konjunkture, čeka nas teško ljeto", misli Holger Bahr iz Deka Bank. „Već je dovoljno neugodno što su iza nas dva uzastopna kvartala u minusu i tu se već mora govoriti kako je Njemačku zahvatila blaga recesija."

Gospodarstvo najviše guši slaba potrošnja građana: u prvom kvartalu je ona opala za 1,2%, a stručnjaci ukazuju kako se manje troši u čitavom spektru, od živežnih namirnica, odjeće i obuće, uređenja doma pa do nećkanja kupiti novi automobil. Tu stručnjaci ukazuju i na prestanak državne potpore za kupnju hibridnih vozila kao i na smanjenje potpore za električna, ali mnogi građani jednostavno više ne znaju kakav i koji automobil treba kupiti obzirom na propise za „obične" automobile u budućnosti i divljanje cijena na benzinskim postajama.

Džepovi su objektivno prazniji

A rast cijena energenata je i u ovom zimskom kvartalu građane podsjetio kako nije vrijeme za potrošnju, upozorava Jörg Krämer iz Commerzbanka. Doduše plin i nafta su trenutno razmjerno jeftini, ali što će biti sutra – teško je reći tim više što su i prihodi građana realno manji. Sindikati su doduše uspjeli izvojevati povišice, ali one se protežu na duže razdoblje i zapravo ne pokrivaju inflaciju. A da nije vrijeme za potrošnju ne misle samo građani, nego i država: državna potrošnja se smanjila za nekih 5% u odnosu na prethodni kvartal.

Na prvi pogled se kao dobra vijest čini rast ulaganja od oko 4%. To bi se moglo objasniti blagom zimom kad je i građevinski sektor mogao nastaviti radove, ali upravo u tom sektoru se vidi kako je taj „rast" tek privid: da, volumen je veći, ali opseg je isti jer je poskupio i građevinski materijal i kapital za takva ulaganja. Ekonomist banke ING, Carsten Brzeski zato tvrdi kako poduzeća sad prije odgađaju svoje investicije i pretpostavlja kako nas čeka „duže vrijeme sušnog razdoblja i tek za dobru godinu dana bi se moglo vidjeti značajno poboljšanje".

Čarobni krug pada

Ekonomskim stručnjacima se čini kako se upada u začarani krug gospodarskog pada: manje se troši, tvrtke ne ulažu u širenje posla pa tako je i manje posla i novca za zaposlene – a time se i troši još manje. To svjedoči i najnovija anketa o poslovnim perspektivama instituta Ifo koja nakon šest mjeseci opet bilježi sve veći pesimizam. Za Krämera iz Commerzbanka je računica tu jasna: poslovni rizik je proteklih mjeseci postao veći, što znači da je za drugu polovicu godine veća vjerojatnost za nastavak 'tehničke' recesije nego za gospodarski oporavak kojem se još uvijek nadaju i neki ekonomisti i većina političara.

Jer sve se to donekle moglo i predvidjeti već i sustavnim povećanjem eskontne stope Europske središnje banke, a Christine Lagarde je nedavno objavila kako će i dalje slijediti tu politiku. Njezin cilj je ukrotiti inflaciju na 2% „i tu zadaću ćemo ispuniti", objavila je šefica ESB povodom 25. obljetnice središnje novčarske institucije zone eura.

Skuplji novac i manja potrošnja jest oružje protiv inflacije, ali neminovno utječe i na slabljenje gospodarstva. Njemačko gospodarstvo je to možda pogodilo ranije nego druge zemlje, ali lančana reakcija se teško može zaustaviti. A u Njemačkoj, vlada se nadala razmjerno skromnom rastu od 0,4% ove godine, ali naši sugovornici procjenjuju kako će se i to teško ispuniti. Jer bauk recesije se širi, a već i strah od recesije je siguran put u još veći minus.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu