Najava okvirnog sporazuma između SAD i Irana donijela je osjećaj olakšanja u politički Berlin. No, u prvim reakcijama se osjeća i skepsa. Kao da svi hoće da pričekaju da vide šta je na papiru, a šta će se zbilja desiti na terenu.

Jer, nije li nepredvidljivi Donald Tramp još od kraja februara, poslije nedjelju dana rata, neprestano najavljivao mirovne sporazume i postavljao ultimatume, pa tako ukrug?

Kancelar Fridrih Merc, prenosi Rojters, hoće da sačeka da se sporazum zaista i potpiše u petak u Ženevi, kako je najavljeno. Merc je upravo, kao i ostali lideri velikih industrijskih nacija, upravo u francuskom Evijanu na sastanku G7. Upravo će tamo imati priliku da razgovara s Trampom.

Kako prenosi Rojters, Merc ipak želi da hitro donese odluku o eventualnom učešću njemačke mornarice u obezbjeđivanju Ormuskog moreuza.

Ako mirovni plan stupi na snagu, o slanju njemačke vojske u tu misiju, parlament bi o tome mogao da se izjasni već iduće sedmice.

Uzdržanost i oprez

Na platformi Iks (X) Merc se izrazio opreznim riječima. Čestitao je Vašingtonu i Teheranu i naveo da bi to mogao biti put „oporavka svjetske privrede i stabilizacije regiona", te da bi dogovoreno trebalo i sprovesti.

Sa kolegama iz Francuske, Velike Britanije i Italije, Merc je formulisao i očekivanja od konačnog sporazuma: Iran ne smije razviti atomsko oružje i Ormuz se mora otvoriti za međunarodni brodski saobraćaj.

Slično oprezno zvuče i druge reakcije iz Njemačke. „Čak i ako Ormuski moreuz uskoro bude plovan, biće potrebni mjeseci dok se snabdijevanje naftom ne normalizuje", rekao je predsjednik Savezne banke Joahim Nagel.

Blokada moreuza dovela je do globalnog povećanja cijena goriva. U Njemačkoj je vladajuća koalicija Demohrišćana i Socijaldemokrata reagovala poreskim olakšicama za vozače koje važe do kraja juna.

Nejasnoće oko nuklearnog programa

Uzdržanost Nijemaca ne dolazi niotkuda. Mnogi detalji sporazuma s Teheranom još nisu jasni. O ograničenju i kontroli atomskog programa tek treba da se priča. Takođe, da li bi potpis u petak donio momentalno otvaranje moreuza?

Nisu svi predstavnici vladajuće koalicije u Berlinu srećni. Roderih Kizeveter, uticajni stručnjak Demohrišćana za spoljnu politiku, rekao je da Tramp žrtvuje dugoročne bezbjednosne interese za trenutni PR-uspjeh. „Ovo je katastrofa za ljude u Iranu, direktno ide na vodenicu Putinovoj ratnoj mašineriji i ostavlja širom otvorena vrata iranskoj atomskoj bombi, jer nema čvrstih i provjerljivih garancija", rekao je Kizeveter za portal t-onlajn. Dodao je da Izrael ostaje ugrožen, a da će paravojske koje podržava Iran i dalje destabilizovati region.

Socijaldemokratska poslanica Simtje Meler kaže da je oprezno optimistična. „Važan pregovarački uspjeh bio bi kraj borbenih dejstava i otvaranje Ormuskog moreuza. Tek se mora pokazati da li će oružje stvarno zaćutati sa svih strana. Još mora da se pregovara o suštinskoj tački konflikta, o iranskom atomskom programu.“

Bundesver šalje brodove za lov na mine?

Već nedjeljama se u Berlinu živo debatuje o tome kako bi se to Njemačka mogla uključiti u obezbjeđenje Ormuskog moreuza.

Jedan portparol Ministarstva odbrane rekao je da se dva broda njemačke mornarice već nalaze u istočnom dijelu Sredozemnog mora, čekajući komandu. „Minolovac 'Fulda' i tender 'Mozel' pripremaju se personalno i materijalno na svaki mogući razvoj“, naveo je on.

Ako se Bundesver bude uključio u uklanjanje morskih mina, ta dva broda bi mogla biti na licu mjesta za „sedam do deset dana". Kako je pojašnjeno iz vlade u Berlinu, vojska može da se uključi samo ukoliko postoji jasan politički i vojni koncept, kao i mandat od parlamenta.

Vjeruje se da bi Bundestag pristao na slanje vojnih brodova ukoliko bi akcija bila strogo defanzivna, recimo za uklanjanje mina. Ali, do toga valja odgovoriti na još brojna pitanja.