Ponekad dugoročna partnerstva dođu do tužne tačke: ono što je zajedničko, potrošeno je i vizije budućnosti se sve više razilaze. Zaista se više ne može zajedno, ali nije moguć ni pravi raskid.

Čini se da se Berlin i Peking brzo kreću ka ovoj tački. Na šestim njemačko-kineskim vladinim konsultacijama sukobi sve više izbijaju na površinu.

Najnoviji primjer: Prošlog petka (23. aprila) Bundestag je donio „Drugi zakon o povećanju sigurnosti sistema informacione tehnologije". Zakon nezgodnog imena usmjeren je na kineskog dobavljača mobilnih telefona Huavej - kojem se učešće u širenju 5G mreže u Njemačkoj ne zabranjuje paušalno, ali se postavljaju velike prepreke. Pekinški ambasador u Berlinu, Vu Ken, prethodno je zaprijetio da Peking „neće skrštenih ruku" gledati kako se Huaveiji izbacuje iz konkurencije za ugovore koji obećavaju ogromne profite.

- pročitajte još: EU: Sankcije protiv Kine

Bilo da se radi o masovnom progonu ujgurske manjine u Sinđijangu, žestokom suzbijanju demokratskog pokreta u Hong Kongu, agresivnom stavu Pekinga u Južnom kineskom moru ili prijetnjama Tajvanu: razloga za sukob sa Kinom je sve više.

Istovremeno, ekonomski odnosi cvjetaju. Kina je 2019. četvrti put zaredom bila najvažniji njemački trgovinski partner. Njemački proizvođači automobila prodaju više vozila u Kini nego na domaćem tržištu.

Od partnera do rivala

Njemačko-kineske vladine konsultacije održavaju se već deset godina, a pokrenula ih je kancelarka Angela Merkel. Ovakvi dijalozi na visokom nivou vode se samo sa posebno bliskim partnerima. Njemačko-kineski odnosi su 2014. čak podignuti na nivo „sveobuhvatnog strateškog partnerstva".

U međuvremenu se, međutim, raspoloženje u Berlinu i drugim zapadnim prijestonicama znatno promijenilo.

U martu 2019. Komisija EU je Kinu identifikovala kao „sistemskog rivala". I to ne samo zato što se zapadnom modelu demokratije i tržišne ekonomije Kina suprotstavlja svojim autoritarnim i državno kapitalističkim modelom vladavine: dokazana kompatibilnost ekonomskog uspjeha i autoritarne vladavine čini ovaj sistem izvoznom stavkom za despote širom svijeta.

- pročitajte još:Težak odnos Kine i EU - Partner, protivnik, konkurent

Stoga se može sumnjati da će sastanak u srijedu (28. aprila), koji je zbog korone samo digitalni, ponovo donijeti tako zvučnu zajedničku deklaraciju kao na posljednjim vladinim konsultacijama 2018. Zajednički dokument tada je naslovljen „Odgovorni partneri za bolji svijet".

U njemu su se Njemačka i Kina, između ostalog, obavezale na „primat međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima", na sporazume o ljudskim pravima koje su potpisale obje strane i da će podržati Ujedinjene nacije i njene ciljeve. Ti ciljevi su svakako bili zamišljeni i kao poruka Vašingtonu, gdje tada predsjednik Donald Tramp nije skrivao svoj prezir prema međunarodnom poretku i njegovim institucijama.

U pozadini: Vašington

Kao i tada, i sada je u pozadini - Vašington. Ovaj put pod znakom rastućeg rivalstva između SAD i Kine.

Dugo su se ekonomska integracija i globalna podjela rada smatrali garantima mira. U novom geoekonomskom razmišljanju oni postaju rizik: zavisnosti bi se mogle zloupotrijebiti. Zbog toga je postao popularan pojam „odvajanje" (Decoupling).

Ali njemačka ekonomija je izuzetno umrežena na međunarodnom nivou. Stoga se, poslije razgovora sa kineskim kolegom Vang Đijem prošle nedjelje, Ministar spoljnih poslova Hajko Mas osjećao primoranim da izjavi da je, uprkos svim izazovima, „odvajanje" od Kine i Njemačke pogrešan put.

- pročitajte još:Renata Alt: „Ne smijemo zaboraviti zemlje pred našim vratima”

Početkom aprila telefonirali su i kancelarka Merkel i šef kineske države i partije Si Đinping.

Prema državnoj kineskoj novinskoj agenciji Sinhua, Si je tom prilikom zahtijevao da EU i Kina „eliminišu poremećaje". Odnosi su suočeni sa „raznim izazovima". Kina se nada da će Evropa „postići svoju stratešku autonomiju", rekao je Si Đinping, prema Sinhua - vjerovatno imajući u vidu SAD.

Njemačka strana je poslije razgovora rekla da je Merkelova „naglasila važnost dijaloga s obzirom ukupan spektar odnosa" - „uključujući pitanja o kojima postoje razlike u mišljenjima". Tu spadaju prije svega ljudska prava.

Ping pong sa sankcijama

EU je u martu uvela sankcije Kini, prvi put od 1989. - zbog kršenja ljudskih prava u muslimanskoj ujgurskoj provinciji Sinđang. Zauzvrat, Kina je uvela sankcije naučnicima i članovima parlamenta EU.

Međutim, upravo parlament EU mora da odobri sporazum o zaštiti investicija koji su EU i Kina potpisale krajem prošle godine - poslije sedam godina pregovora. Sa stanovišta Berlina, ovaj sporazum je bio veliki uspjeh njemačkog predsjedavanja Savjetom EU. Međutim, sada se još više pod znakom pitanja da li će parlamentarci EU glasati za taj sporazum.

Odnos Pekinga prema Ujgurima je sljedeći veliki problem: Sjedinjene Države su pokrenule temu bojkota Zimskih olimpijskih igara 2022. u Pekingu. Do sada se njemačka vlada o tome nije mnogo oglašavala. „Važi autonomija sporta", rekla je portparolka odgovornog ministarstva unutrašnjih poslova početkom aprila.

Pored toga, sredinom maja će Bundestag raspravljati da li odnos Kine prema Ujgurama treba nazvati „genocidom".

- pročitajte još:Otpor sporazumu EU i Kine

S druge strane, postignut je napredak u saradnji na zaštiti klime i životne sredine. Ministarka zaštite životne sredine Svenja Šulce i njen kineski kolega Huang Runkći potpisali su u utorak odgovarajući sporazum.

Ispostavlja se da su odnosi komplikovani. I to se ogleda u vladinim konsultacijama. U nekim oblastima politike, poput zaštite klime, Kina je ključni partner za saradnju. Peking je  takođe pregovarački partner s kojim se mogu uravnotežiti interesi. Ali Kina je takođe ekonomski konkurent i to naročito ambiciozan kada se radi tehnologijama budućnosti, poput vještačke inteligencije. Kina je je sistemski rival koji je u velikom sukobu moći sa transatlantskim saveznikom Sjedinjenim američkim državama.

Tako težak odnos teško je savladati sam. Najbolje je to učiniti u evropskom koncertu.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu