Regija zapadnog Balkana se krozBerlinski proces, koji je prije gotovo deset godina (2014.) inicirala upravo Angela Merkel, posljednjih godina popela na ljestvici vanjskopolitičkih prioriteta Europske unije. No od početnog elana je u međuvremenu ostalo malo. To je Angela Merkel u posljednjoj godini svog mandata, 2021. odlučila promijeniti, pokrenuvši brojnim bilateralnim susretima neku vrstu njemačke diplomatske ofenzive u ovom dijelu Europe. Ministri vanjskih poslova, ali i predsjednici država i vlada, redali su se na proljeće 2021. u još uvijek pandemijskom Berlinu kao na traci.

U istom razdoblju, dakle još prije izbora u rujnu 2021., Njemačka je poduzela vidne napore da na mjesto Visokog predstavnika za BiH postavi demokršćanskog političara Christiana Schmidta, što joj je na kraju i pošlo za rukom.

Nastavak aktivnosti

Politika održavanja jugoistočne Europe pri vrhu vanjskopolitičke agende Njemačke i EU-a nastavila se nakon promjene vlasti u Njemačkoj u prosincu prošle godine. Nova socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada je kao prva od njemačkih vlada uopće, zapadni Balkan uvrstila i u svoj koalicijski sporazum, a približavanje zemalja regije Europskoj uniji i kao jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva. Nova vlada je uvela i funkciju povjerenika za zapadni Balkan koja je povjerena dobrom poznavatelju prilika u regiji, zelenom političaru Manuelu Sarrazinu.

Već je i tada bilo jasno kako Njemačka i Zapad ponovno pokazuju zanimanje za zapadni Balkan nakon što je posljednjih godina postalo očito da se za ovaj dio Europe, kao mosta prema ostatku kontinenta, zanimaju i ostali globalni igrači poput Kine, Turske i Rusije.

Napad Rusije na Ukrajinu krajem veljače nije samo naglavačke okrenuo mnoge segmente njemačke političke svakodnevice nego je dodatno produbio pojačano njemačko zanimanje za zapadni Balkan. Od tada niti jedan citat nekog njemačkog ministra posvećen zapadnom Balkanu nije prošao bez obaveznog spominjanja novih uvjeta u kojima se svijet nalazi od kraja veljače i potrebe da "demokratski svijet još više zbije redove".

Zemlje zapadnog Balkana prve na listi

Priliku da to na svojim turnejama po zapadnom Balkanu pred domaćinima kažu i uživo su u prvim mjesecima nakon dolaska na položaj dobili i kreatori njemačke vanjske politike, socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz i zelena ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Prva je već početkom ožujka u Sarajevu, Beogradu i Prištini boravila Baerbock. Ona je već tada, a to se moglo čuti i tijekom posjeta kancelara Scholza početkom lipnja Beogradu i Prištini, dala do znanja da Njemačka od zemalja regije, koje sve odreda teže članstvu u Europskoj uniji, očekuje usklađivanje vanjske politike s Bruxellesom, što u doba rata u Ukrajini znači i ujednačeni odnos prema Rusiji.

I tu se prije svega na meti našla Srbija (a time neposredno i BiH) koja zbog svojih veza s Moskvom ne sudjeluje u sankcijama koje Zapad provodi prema Rusiji. Beograd je do kraja godine ostao vjeran svom principu sjedenja na dvije stolice što je često ostajalo u sjeni aktualnih kriza između Srbije i Kosova. Njemačka je uvođenjem još jednog specijalnog izaslanika za zapadni Balkan, ovaj put specijaliziranog za praćenje pregovora o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine, dala do znanja koliko joj je važno rješenje najveće bačve baruta na zapadnom Balkanu. Vanjskopolitički savjetnik Olafa Scholza, Jens Plöttner, osobno je početkom rujna preuzeo ovu zadaću, no za sada bez pretjeranog uspjeha.

Puno prašine je na proljeće podigla i svađa unutar stranaka vladajuće koalicije oko predviđene Rezolucije Bundestaga o Bosni i Hercegovini. Veteranu njemačke balkanske politike, socijaldemokratu Josipu Juratoviću, se nije svidjela činjenica da se u rezoluciji, iza koje najvećim dijelom stoji novi izvjestitelj vladajućih socijaldemokrata za zemlje zapadnog Balkana, Adis Ahmetović, pored srpske i hrvatske strane ne spominje i muslimanska kao uzročnik katastrofalnog stanja u zemlji. Rezolucije je ipak prihvaćena bez promjena, ali i to je jedan od pokazatelja pojačane pozornosti koju nova vlada i novi saziv Bundestaga posvećuju regiji zapadnog Balkana.

Kandidatski status za BiH

No zato je krajem godine, početkom studenog, njemačka diplomacija u sklopu Berlinskog procesa zabilježila prvi veliki uspjeh ovog formata. Ministrica vanjskih poslova najavila je na početku novog samita EU-zapadni Balkan u sklopu Berlinskog procesa, potpisivanje sporazuma zemalja zapadnog Balkana o međusobnom priznavanju osobnih dokumenata i diploma. "Nekima se ovo može učiniti kao sporedno tehničko pitanja, ali radi se o povijesnim koracima", rekla je na jednoj od pripremnih ministarskih konferencija u Berlinu uoči samita ministrica Baerbock.

Nekoliko tjedana kasnije kancelar Scholz je na samitu EU – zapadni Balkan u Tirani ponovio obećanje zemljama regije o članstvu u Europskoj uniji.Iako je EU na kraju 2022. udaljenija od proširenja nego ikada posljednjih godina, politički motivirano davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, unijelo je novu dinamiku u ovu raspravu. U tom duhu je i Bosni i Hercegovini na EU-samitu početkom prosinca dodijeljen kandidatski status.

Zapadni Balkan – rezervoar radne snage

Njemačka, reći će pokoji promatrač, zapadni Balkan ne ispušta iz vida i iz jednog drugog razloga: nedostatak radne snage je nakon kratkog pandemijskog zatišja ponovno postao noćna mora njemačke privrede. Vlada Olafa Scholza uvelike najavljuje reforme useljeničkog zakonodavstva koje bi zemlju učinilo atraktivnijom u globalnoj borbi za potencijalnu radnu snagu. Tu, među ostalim, pripada i brže priznavanje strukovnih diploma kao i sniženje kriterija o poznavanju njemačkog jezika. Zakoni bi mogli biti promijenjeni tijekom 2023.

No za žitelje zapadnog Balkana pravilo olakšanog ulaska u svrhu rada u Njemačkoj postoji još od početka 2016. i nedavno je produljeno do kraja sljedeće godine. Tzv. Zapadnobalkanska regulativa stanovnicima šest zemalja zapadnog Balkana omogućava da samo na temelju radnog ugovora steknu radnu i boravišnu dozvolu u Njemačkoj.

Na mnogobrojnim pripremnim konferencijama, koje su prethodile samitu u studenom, često se ukazivalo i na daljnje pokušaje Njemačke da u zemljama zapadnog Balkana ustali svoj tzv. dualni sustav obrazovanja za učenike u privredi. Proklamirani cilj je naravno povećanje kvalitete stručnosti radnika na lokalnoj razini.

No prema komentarima, pogotovo privrednika iz regije, koji su se mogli čuti na mnogobrojnim okupljanjima u Berlinu, Njemačka favoriziranjem dualnog sustava zapravo sebi osigurava stručnu radnu snagu u godinama koje dolaze. Jer sudeći po političkoj i gospodarskoj situaciji u regiji, izvjesno je da masovni egzodus koji traje već desetak godine, neće prestati. Tomu će zasigurno pridonijeti i ukidanje viza za građane Kosova, politički potez za koji se ponajviše posljednjih godina zalagala upravo Njemačka.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu