Krajem kolovoza u berlinskom okrugu Neuköllnu, uporištu stranke Ljevica, održan je stranački skup povodom izbora za gradski parlament 20. rujna. Pod motom „Ljutiti na kapitalizam!" za atmosferu se trebao pobrinuti reper Dahabflex. I on je očito bio ljutit, ali na Izrael. Zato je predstavio svoju pjesmu „Stop the Genocide" („Zaustavite genocid").

„Smrt izraelskoj vojsci"

Pritom se misli na postupanje Izraela u ratu, koje mnoge organizacije za ljudska prava i jedna komisija UN-a smatraju genocidom nad Palestincima u Pojasu Gaze. U pjesmi se otvoreno veliča nasilje: „Death to the IDF" („Smrt izraelskoj vojsci"). Nakon brojnih kritika, okružni ogranak Ljevice je poziv kontroverznom reperu opravdao njegovim pozicioniranjem protiv rata i genocida. No, kako je priopćeno, pjesma s pozivima na nasilje nije bila dio dogovorenog programa. Stranka je obećala da će taj incident interno istražiti.

Elif Eralp, nositeljica stranačke liste Ljevice za Berlin, koja je uvjerljivo pobijedila na izborima u nedjelju (20.9.), ogradila se od antisemitskog nastupa repera. „Uvijek sam vrlo jasno kritizirala takve incidente i također naglašavala da je to neprihvatljivo", rekla je u intervjuu za DW. „Vrlo jasno se zalažem za zaštitu židovskog života, jednako kao i za zaštitu palestinskog i muslimanskog života. I želim donijeti programe za sve te skupine."

Hoće li Berlin uskoro dobiti gradonačelnicu iz Ljevice?

Eralp bi za to sada, nakon izborne pobjede, mogla dobiti priliku ako postane gradonačelnica Berlina. Ona je najavila da će voditi koalicijske pregovore sa socijaldemokratima i Zelenima.

Takva koalicija, zbog stranačkih boja nazvana crveno-crveno-zelena, već je postojala u Berlinu od 2016. do 2023. Godinu dana kasnije nekoliko je zastupnika u znak prosvjeda napustilo Ljevicu zbog, prema njihovu mišljenju, antisemitskih tendencija unutar stranke. Pozadina i povod nesuglasica bio je teroristički napad radikalno islamističkog Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. Unutar stranke tradicionalno postoji snažna propalestinska struja.

„Borimo se oko toga kako opisati stvarnost"

I na saveznom stranačkom kongresu u lipnju u Potsdamu kontroverzno se raspravljalo o tome kako bi Ljevica službeno trebala klasificirati rat u Pojasu Gaze. Na kraju je većina podržala zaključak u kojem se izraelsku vojnu operaciju naziva genocidom. „Borimo se oko toga kako opisati stvarnost jer nam patnja Palestinaca i gladovanje desetaka tisuća ljudi nisu svejedno", obrazložila je odluku predsjednica stranke Ines Schwerdtner.

Izrael se, nasuprot tome, poziva na svoje pravo na samoobranu nakon terorističkih napada 7. listopada 2023. i odbacuje optužbu za genocid. Velik broj žrtava posljedica je, kako navodi Izrael, načina ratovanja palestinskih terorističkih skupina, a ne namjere uništenja Palestinaca.

„Štitimo židovski život ovdje i svugdje"

Čelnica Ljevice Schwerdtner naglasila je na stranačkom kongresu: „Štitimo židovski život ovdje i svugdje." Istodobno je osudila svaki oblik antisemitizma: „Nijedan otac i nijedna majka u ovoj zemlji ne smiju se bojati poslati svoje dijete u židovsku školu", rekla je. „Nijedna osoba u ovoj zemlji ne smije se bojati posjetiti sinagogu ili na ulici nositi kipu."

Tri mjeseca prije saveznog stranačkog kongresa pokrajinska organizacija u Donjoj Saskoj izazvala je kontroverzu jednom spornom odlukom: „Ljevica Donje Saske odbacuje danas postojeći cionizam." Time se pokrajinska organizacija usprotivila jednoj od mnogih aspekata cionizma. Riječ je o pokretu koji je krajem 19. stoljeća nastao kao reakcija na antisemitizam i progon. Cilj je bio osnivanje države u kojoj Židovi mogu sigurno živjeti 1948. godine taj je cilj ostvaren.

Antisemitizam: čak se i stručnjaci spore oko definicije

Gdje je granica između legitimne kritike politike Izraela i antisemitizma pitanje je koje se često postavlja i Stefanie Schüler-Springorum. Ona je direktorica Centra za istraživanje antisemitizma na Tehničkom sveučilištu u Berlinu i suautorica takozvane Jeruzalemske deklaracije o antisemitizmu (JDA).

Ta deklaracija, objavljena 2021. godine, predstavlja alternativu definiciji Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA) iz 2016. godine. Njome je međunarodna skupina stručnjaka reagirala na, prema njihovu mišljenju, nejasno razgraničenje između antisemitskog govora i legitimne kritike Izraela i cionizma prema tumačenju IHRA-e.

Kreću li se neki svjesno u sivoj zoni?

Povjesničarka Schüler-Springorum smatra odluku Ljevice Donje Saske o cionizmu „nejasnom" i stoga problematičnom. Formulacija odluke, smatra ona, otvara vrata optužbi da se time osporava pravo Izraela na postojanje.

„Zašto se koristi pojam cionizam kada je riječ o politici jedne države?", pitala je tada u intervjuu za DW. Schüler-Springorum optužila je Ljevicu u Donjoj Saskoj da se svjesno kreće u sivoj zoni.

Tadašnji dvojac na čelu Ljevice na saveznoj razini, Ines Schwerdtner i u međuvremenu bivši predsjednik Jan van Aken, jasno su se ogradili od odluke o cionizmu u Donjoj Saskoj. „S prijedlozima koji dovode u pitanje temelje naše stranke ne može biti kompromisa", izjavili su oboje. „Smatram to vrlo vjerodostojnim", rekla je Schüler-Springorum.

Povjerenik za antisemitizam napustio Ljevicu

Nakon odluke pokrajinske organizacije u Donjoj Saskoj, povjerenik za antisemitizam savezne pokrajine Brandenburg Andreas Büttner je napustio Ljevicu. Anticionizam je u načelu antisemitski jer dovodi u pitanje pravo Izraela na postojanje, obrazložio je svoju odluku u razgovoru za DW.

U berlinskoj predizbornoj kampanji antisemitizam kao tema dugo nije igrao nikakvu ulogu –ve do nastupa repera Dahabflexa u Neuköllnu. Za nositelja stranačke liste demokršćana (CDU) Stefana Eversa je jasno: „Antisemitizam u berlinskoj Ljevici odavno više nije samo slučajna pojava, nego dio njezina političkog sustava." Svojoj suparnici Elif Eralp predbacio da glumi smokvin list.

U izvješćima Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV) Ljevica se posljednji put pojavila 2020. godine. Pritom su u fokus uzete isključivo antikapitalističke struje, poput Komunističke platforme. Antisemitizam u tom kontekstu nije bio tema.