Jedan takav, na jugozapadu savezne pokrajine Mecklenburg-Vorpommern, upravo je nakon tri dana stavljen pod kontrolu i 160 evakuiranih stanovnika mogu se vratiti svojim kućama. No još će potrajati dok se požar u potpunosti ne ugasi.

Opasnost od požara postoji i u drugim dijelovima Njemačke, upozorava Njemački meteorološki ured (DWD). Ugrožena područja, označena tamno crvenom bojom, nalaze se i u Donjoj Saskoj, Hessenu, Porajnju-Falačkoj i Bavarskoj. Meteorolog Andreas Brömser je za novinsku agenciju dpa objasnio da su gornji slojevi tla u mnogim dijelovima zemlje potpuno isušeni, kao što bi to bilo uobičajeno u kolovozu.

I to će, prema prognozama, potrajati. DWD predviđa da skoro neće biti dugotrajnih kiša koje su potrebne za napajanje dubljih slojeva tla. Naime, kod kratkotrajnih jakih pljuskova, doduše, pada velika količina vode, ali isušeno tlo nije sposobno dovoljno brzo upiti te količine.

Klimatske promjene

Ovo sušno razdoblje u Njemačkoj uslijedilo je nakon izuzetno vlažne zime. Te dugotrajne suše su postale još vjerojatnije zbog klimatskih promjena, kaže Kirsten Thonicke s Instituta za istraživanje klimatskih posljedica u Potsdamu. Ona podsjeća da se Njemačka već godinama uvijek iznova bori s vrlo suhim razdobljima. „Unatoč obilnim kišama krajem ove zime još uvijek nam nedostaje jedna godišnja količina padalina kako bismo nadoknadili nedostatke iz proteklih godina", kaže ova znanstvenica. 

I Andreas Marx, voditelj monitoringa za sušu u Helmholtz-centru za ekološka istraživanja (UFZ) u Leipzigu, kaže da treba baciti pogled na izuzetno suhe mjesece u prošloj godini. Recimo, kolovoz 2022. bio je u cijeloj Njemačkoj najsuši mjesec od 1951. godine. „To je moguće objašnjenje zašto ova, u stvari, dobra zima nije bila dovoljna za sprečavanje suše: jer je polazna situacija bila tako nevjerojatno nepovoljna", pojašnjava Marx.

On ističe da je zima bila „skoro fantastična" i dodaje: „Već od prosinca je bilo načelno previše vlage, i ožujak i travanj su bili vrlo vlažni. Pri tome proljeće nije bilo previše toplo. Do travnja je situacija bila stvarno dobra."

No od svibnja pada premalo kiše. „U pojasu od istočne Donje Saske preko Saske-Anhalta do Berlina i Brandenburga imamo situaciju da je ondje već pet godina neprestano previše suho", upozorava Marx.

Posljedice za čovjeka i poljoprivredu

U Njemačkoj, ali i u ostatku Europe, sve je veća opasnost za zdravlje koju uzrokuju ekstremne vremenske prilike kao što su velike vrućine. Prema izvješću Europske ekološke službe (EAA), objavljenom ove srijede (14.6.), u Europi je zbog poplava, oluja, velikih vrućina i hladnoća, šumskih požara i odrona zemlje u razdoblju od 1980. do 2021. umrlo skoro 195.000 ljudi.

Dugo sušno razdoblje predstavlja problem i za poljoprivrednike. Meteorolog Brömser kaže da su posebno ugrožene svježe posađene biljke i one koje ne puštaju duboko korijenje, ali da biljke s dubokim korijenjem kao što su vinova loza i voćke još uvijek profitiraju od obilnih kiša ovoga proljeća. 

U pojedinim njemačkim pokrajinama poljoprivrednici moraju plaćati naknade za zaštitu podzemnih voda ako crpe vodu za zalijevanje. Njemački savez poljoprivrednika kritizira tu mjeru i traži gradnju dodatnih akumulacijskih jezera. Osim toga, ističu da su potrebne i nove, otpornije vrste biljaka.

Čovjek kao rizični faktor

No sama suša ne uzrokuje šumske požare, nego je to u najvećem broju slučajeva ljudska nepažnja. „Logorska vatra, roštilj ili nemarno odbačen čik od cigarete nose u sebi veliki rizik", upozorava Torge Brüning, inženjer za zaštitu od požara u osiguravajućoj kući R+V Versicherung. U Njemačkoj postoje strogi propisi za zaštitu šuma. Tako je u šumama i zaštićenim područjima zabranjeno paljenje vatre, i to ne samo logorske, nego i korištenje roštilja i kamperskih kuhala.

Osim toga, od ožujka do listopada u cijeloj Njemačkoj je na snazi apsolutna zabrana pušenja u šumama. Tko krši to pravilo može računati s velikim novčanim kaznama.

ajg/dpa/afp

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu