Kad je riječ o raspravama oko zastave duginih boja na Reichstagu, o ocjeni propalog izbora sudaca Saveznog ustavnog suda ili o isporukama oružja Izraelu, njemačka javnost u svojim se stavovima sve više čini podijeljenom. No, razlike ipak nisu ni izdaleka tako duboke kako bi se moglo pomisliti slušajući stalnu graju u medijima.

Kad se govori o temeljnim predodžbama o društvu i središnjim vrijednostima, i dalje postoji širok konsenzus. U gotovo svim, u međuvremenu brojnim, ispitivanjima javnog mnijenja, uključujući i ono koje provodi njemačka vlada, vlada najdublja sloga oko želje za životom u pravednom društvu. 95 posto ispitanika želi živjeti u društvu u kojem žene i muškarci imaju jednaka prava, 91 posto želi iste šanse za sve ljude, a 89 posto za socijalnu solidarnost.

Svi Nijemci su uvelike složni i oko radne etike: 89 posto slaže se s tvrdnjom kako su marljivost i trud najvažniji čimbenici uspjeha za dobar život. Tu se  traži i korekcija i poticaj politike: 80 posto ispitanika u aktualnom ARD-Deutschlandtrendu podržava oslobađanje od poreza na dodatke za prekovremeni rad i isti postotak traži strože sankcije za primatelje socijalne pomoći koji ne ispunjavaju obveze.

Sloga i u tome što ne žele

Ne samo stanovnici bivšeg socijalizma, nego i Zapadnjaci su složni oko snažnije socijalne državne skrbi: u posljednjem izvješću o stanju ujedinjenja 74 posto ispitanika navelo je da bi odgovornost za osiguranje od životnih rizika poput nezaposlenosti ili bolesti najprije trebala preuzeti država.

Kod mnogih spornih pitanja poput useljavanja ili rodno prilagođenog jezika, mnogi se Nijemci slažu u protivljenju:  po istraživanju javnog servisa ARD 68 posto ispitanika smatra kako "Njemačka ubuduće treba primati manje izbjeglica", a u nešto ranijem ispitivanju ih se 77 posto izjasnilo „za promjenu u politici azila i prema izbjeglicama".

I kod drugih društvenih pitanja koje se smatraju spornima je zanimljivo otkriće Instituta za primijenjene društvene znanosti iz 2024. kako većina i žena (82 posto) i muškaraca (77 posto) odbija korištenje rodno osjetljivog jezika (na primjer "liječnik*ica"). Ipak, i europski statističari su utvrdili kako je 84 posto Nijemaca složno o ozbiljnom problemu klimatskih promjena.

Malo ih je, ali su bučni

Ipak, sociolozi Steffen Mau, Thomas Lux i Linus Westhäuser u svojem istraživanju u jednoj rečenici sažimaju stanje u njemačkom društvu: „Sukobi postoje, polarizacije jedva da ima, ali postoje politizirani i radikalizirani rubovi društva“. Ipak, ti autori priznaju kako kod konkretnih problema postoji nešto nalik polarizaciji. Na primjer kod ograničenja brzine na autocestama: trenutno je 53% Nijemaca "za", 41% "protiv" i tu jedva da ima pomaka.

Ali temelj Njemačke je srednji sloj društva koji je redovito sklon naći "srednji put". Opet po istraživanju postaje ARD 82 posto upitanih smatra dobrim da i političari i stranke sklapaju kompromise jer to je osnova sklapanja koalicije sustavu i demokracije.

Zašto onda, kako otkriva istraživanje Protestantske crkve čak 82 posto Nijemaca njihovo društvo doživljava podijeljenim? I sociolozi tu ukazuju kako je najprije riječ o skupinama sa ruba društva kojih je zapravo malo - ali su glasni. Bilo da je riječ o samozvanim spasiteljima okoliša ili ekstremnim stavovima u politici, onda su tu i mediji koji će o tome javljati mnogo više nego što ta društvena margina zaslužuje.

Nema detalja u 200 znakova

Berlinski politolog Thorsten Faas to smatra najprije posljedicom promjene u izvještavanju o događajima. Tradicionalni, masovni mediji sve više gube utrku sa društvenim mrežama, a mijenja se i stranački krajolik. U svojoj studiji „Polarizacija unatoč stabilnosti“ zaključuje: „Stranke, a time i političke elite, danas naglašavaju razlike i koriste ih drugačije nego prije desetak godina.“

Sociolog iz Bremena Nils C. Kukmar također ističe kako se polarizacija prije svega dešava ne toliko u društvu, koliko u komunikaciji. Jer sve se sažima na poruku od dvjestotinjak znakova gdje nema mjesta za detalje: „Ona u političkom diskursu radikalno smanjuje inače nepreglednu složenost mišljenja i interesa i time gotovo svakome omogućava stav o svemu.“ Isto tako, poruka mora biti brza što i stranke tjera u političkoj svakodnevici usmjeriti samo na određene teme. A medijsko izvještavanje se prikazuje što je jednostavnije moguće i konflikt se prikazuje tek kao nogometna utakmica i sukob dva tabora.

No Kukmar ističe problem što nikad i ništa nije tako jednostavno, a to što politika i mediji nameću - zapravo nepostojeći sukob dviju strana onda i „njegov uzrok pripisuju navodnoj podjeli društva“. Unatoč toj tendenciji komunikativnog zaoštravanja i ograničenih mogućnosti dijaloga je stvarnost drugačija: Nijemci su u svojim temeljnim stavovima i dalje uglavnom složni, a od stvarne podjele društva još su daleko.