Savezna kancelarka Angela Merkel je položila vijenac uz takozvani "crni zid" ispred kojeg su strijeljane tisuće ljudi. Prije toga je posjetila plinsku komoru i krematorij. Merkel su pratili poljski predsjednik vlade Mateusz Morawiecki i direktor spomen područja i predsjednik Zaklade Auschwitz-Birkenau Piotr Cywinski. Skupa su otišli i do zloglasnog ulaza s ciničnim natpisom "Arbeit macht frei" (Rad oslobađa). Posjetila je i zgrade u kojima su bili smješteni logoraši u kojima se mogu vidjeti prazne boce od bojnog otrova Ciklon B, kojim su ubijani ljudi u Auschwitzu.

Ovo je prvi posjet kancelarke Merkel Auschwitzu. Prije nje su to mjesto strašnog zločina posjetili bivši njemački kancelari Helmut Schmidt i Helmut Kohl.

"Zapravo bi čovjek na ovom mjestu morao šutjeti. Ali siguran sam da njemački savezni kancelar ovdje ne smije šutjeti." Tako je bivši savezni kancelar Helmut Schmidt jednog tmurnog dana u studenom 1977. započeo svoj govor u Auschwitzu. Bio je to prvi posjet jednog njemačkog saveznog kancelara i uopće političara na visokoj dužnosti u bivšem njemačkom logoru smrti u kojem je do 1945. ubijeno do milijun i pol ljudi. Tada 58-godišnji Schmidt koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata i sam bio vojnik u Wehrmachtu obratio se Poljacima "koji su najviše morali patiti", govorio o odgovornosti i krivici, o spoznaji "da je politici potrebna moralna osnova i etička orijentacija". Poljska televizija je to prenosila uživo.

"Osjetljivo područje"

Odlazak u Auschwitz je za svakog njemačkog predsjednika vlade težak pothvat. Dvanaest godina nakon Schmidta je na to mjesto stravičnog zločina došao njegov nasljednik Helmut Kohl. Bilo je to opet u studenom, one 1989. kad je pao Berlinski zid i Njemačka oduševljeno slavila. Kohl je prekinuo posjet Varšavi, otputovao u Bonn i Berlin, a onda se vratio i među ostalim posjetio Auschwitz. On je to htio.

Nekoliko dana ranije, 6. studenoga, kao predsjednik stranke na sastanku Predsjedništva Kršćansko-demokratske unije govorio je o "neobično osjetljivom području". Kohl nije održao govor. "To je mjesto na kojem čovjek ne može držati govor", rekao je Kohl pred rampom u Birkenauu, mjestu gdje su nacisti razdvajali logoraše i time odlučivali hoće li netko odmah umrijeti ili preživjeti. Kohl je posjetio i ćeliju katoličkog svećenika Maximiliana Kolbea koji se 1941. dragovoljno javio da njega ubiju umjesto jednog oca obitelji.

Kasnije je u Bundestagu Kohl govorio o "najtamnijem, najstrašnijem poglavlju njemačke povijesti" koje je "ispisano u Auschwitzu i Birkenauu". A u knjizi dojmova u Auschwitzuje govorio o "neizrecivoj boli" koja je "ovdje u njemačko ime" nanesena pripadnicima brojnih naroda, osobito europskih Židova. Kohl je izričito naveo Židove koje njegov prethodnik nije spominjao.

Pomoć za održanje spomen-područja

24 godine nakon Kohla njemačka savezna kancelarka Angela Merkel je posjetila Auschwitz. Ona je prva koja je otputovala samo u Auschwitz, a ne i u Varšavu. Službeni povod je deset godina postojanja Zaklade Auschwitz-Birkenau, koja se zalaže za održanje spomen-područja na mjestu bivšeg koncentracijskog logora. Merkel je obećala da će Njemačka toj zakladi dati potporu od 60 milijuna eura. Prihodi od kamata, naime, nisu dovoljni za održavanje spomen-područja.

Svjesna solidarnost sa Židovima i podsjećanje na nacističke zločine dio su politike Angele Merkel otkako je na kancelarskoj dužnosti. Pet puta je posjetila izraelski spomen-muzej za žrtve Holokausta Yad Vashem, 2009. je s tadašnjim američkim predsjednikom Barackom Obamom posjetila mjesto na kojem je bio koncentracijski logor Buchenwald, 2013. je skupa s preživjelima posjetila mjesto bivšeg koncentracijskog logora Dachaua, a to je ponovila i 2015. povodom 70. godišnjice oslobađanja zatvorenika iz toga logora.

dpa/Christoph Strack

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android