Najvažniji zaključak studije je da spremnost za integraciju u njemačko društvo raste. U poređenju sa 2001. godinom sve više migranata iz bivše Jugoslavije, Turske, Grčke, Poljske i Italije namjerava ostati u svojoj novom domovini - Njemačkoj. Više od 40% bivših Jugoslovena i Turaka odlučuju da podnesu molbu za sticanje njemačkog državljanstva. Da je volja za integracijom povećana, Njemački ured za migraciju vidi i po spremnosti za stupanje u bračnu zajednicu sa Nijemcem ili Njemicom. Više od 80% mladih Italijana nemaju s tim nikakav problem. Turci su o tom pitanju na posljednjem mjestu, ipak 55% njih ne bi imalo ništa protiv da se oženi Njemicom ili Nijemcem. Čak i među roditeljima, sve je više onih, koji mogu zamisliti da im snaha bude Njemica. Ipak i o tom pitanju su Turci najskeptičniji, 47% roditelja ipak ne mogu ni da zamisle da bi se njihova kćerka mogla udati za Nijemca.

"Problem" su Turkinje

Među migrantima u Njemačkoj povećan je stepen poznavanja njemačkoj jezika. Na vrhu su Italijani. 94% ispitanika dobilo je ocjenu odličan, vrlo dobar i dobar. 80% Turaka također. No, poseban problem je sa turskim ženama. Svaka četvrta sama navodi da ili nikako ili vrlo malo govori njemački jezik. Više od 7% Turkinja u Njemačkoj, kako pokazuje studija, ne zna da čita i piše. Ali zanimljivo je da tri četvrtine turskih ispitanika navodi da slabo govori turski jezik. Migranti imaju problem i sa engleskim jezikom, koji je važan za visoko kvalifikovanu radnu snagu. Čak 58% ispitanika uopšte ne govore engleski.

Studija je pokazala da su Turkinje i Turci u Njemačkoj više zaposleni od drugih migrantskih grupa, ali da je njihova netozarada manja. Razlog je često niža stručna sprema.

Autor: Klaus Dahmann/Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić