To su šokantni dokumenti sa krajnjeg sjeverozapada Kine, iz ujgurske provincije Sinđijang: fotografije pokazuju strogo čuvane logore za interniranje, stolice za mučenje, stražare sa palicama, ponižene zatvorenike. Tu su i protokoli naređenja visokih partijskih zvaničnika kojima se od stražara zahtijeva da pucaju na bjegunce. Bjegunce koji su, kako to Peking vidi, studenti u centrima za stručno usavršavanje, a ne zatvorenici.

- pročitajte još: Snimci iz Sinđana: Novi dokaz o logorima za Ujgure?

„Policijski dosijei Sinđijanga", koji su prema istragama međunarodnog istraživačkog tima autentični, pokazuju sa kojom brutalnošću je ugnjetavana pretežno muslimanska manjina Ujgura u Kini. Njihova publikacija dolazi u vrijeme kada se mnogo govori o spoljnoj politici orijentisanoj na vrijednostima. I zaista, dokumenti koji su procurili dali su novi podsticaj ponovnom promišljanju njemačke politike u odnosu na Kinu. Poslije energetskog partnerstva sa Rusijom, drugi oslonac njemačkog ekonomskog modela proteklih decenija sada je sa odnosom sa Kinom doveden u pitanje – u gotovo svim političkim taborima.

Komesarka za ljudska prava njemačke vlade Luize Amtsberg pozvala je na drugačiju politiku prema Kini. Potrebna je otvorena debata o ekonomskim zavisnostima od država koje imaju tako zastrašujuće stanje ljudskih prava, rekla je političarka Zelenih Uredničkoj mreži Njemačke. Političar CDU Mihael Brand, predsjedavajući radne grupe za ljudska prava i humanitarnu pomoć u Bundestagu, zahtijevao je na Dojčlandfunku da, kao što se postaje manje zavisan od ruskih energenata, mora se postati i manje zavisan od ekonomskih odnosa sa Kinom.

Blizina i distanca

I vicekancelar i ministar ekonomije Robert Habek tražio je veću distancu od Kine. Činjenica da je Narodna Republika veliki trgovinski partner, rekao je Habek, ali postoje "veoma relevantni problemi", uključujući i poštovanje ljudskih prava. "No, od toga se godinama okretala glava. Ali ova vlada je promijenila način na koji se gleda na kinesko pitanje", naglasio je političar Zelenih. Sve više diverzifikujemo i smanjujemo zavisnost i od Kine. Važnija je zaštita ljudskih prava", najavio je ministar ekonomije.

- pročitajte još: Solidarnost sa Rusijom izoluje Kinu, ali Si stoji uz Putina

Četvrt vijeka odnosi Njemačke i Kine bili su prije svega jedno: ekonomski odnosi. Toliko je dobro funkcionisalo da je Kina 2021. godine bila najvažniji trgovinski partner Njemačke šestu godinu zaredom. Procvat poslovanja politički je obezbijeđen intenzivnom bilateralnom razmjenom. Kina i Njemačka zvanično održavaju „sveobuhvatno strateško partnerstvo"; obje strane se sastaju svake dvije godine radi međuvladinih konsultacija, kojima uvijek prisustvuje većina ministara, kao i šefovi vlada. I ova Vlada Njemačke je takođe željela da se drži ovog nasljeđa politike Angele Merkel. U koalicionom sporazumu na 124. strani piše: „Želimo da nastavimo konsultacije vlada"; za razliku od prošlosti, međutim, oni treba da budu „evropskiji".

Partner, konkurent, sistemski rival

Međutim, njemačko-kinesko partnerstvo već neko vrijeme pokazuje jasne pukotine. Odnosi između Njemačke i Evrope s jedne i Kine s druge strane sada se doslijedno opisuju kao trijada partnerstva, konkurencije i sistemskog rivalstva. U skorije vrijeme, međutim, težište se značajno pomerilo u pravcu rivalstva. Koalicioni sporazum ovo uzima u obzir: „Da bismo mogli da realizujemo naše vrijednosti i interese u sistemskom rivalstvu sa Kinom, potrebna nam je sveobuhvatna strategija u Njemačkoj kao dio zajedničke politike EU prema Kini", kaže se. Ovu kinesku strategiju trenutno razvija Ministarstvo inostranih poslova Njemačke. Tačni detalji se ne mogu dobiti čak ni na zahtjev.

Može se pretpostaviti da će odnos Kine prema Rusiji u ukrajinskom ratu imati značajan uticaj na ovu strategiju. Miko Huotari, direktor uticajnog berlinsko-kineskog trusta mozgova Merics, zahtijevao je početkom maja u časopisu „Internationalna politika” da posvećenost Kini u budućnosti treba da bude primjerena „podršci Pekinga Putinu”. Šef Mericsa Huotari takođe želi „stratešku ekonomsku spoljnu politiku". Sveobuhvatni prioritet: „Smanjenje svih onih zavisnosti od Kine koje bi u slučaju krize mogle da ograniče stratešku sposobnost Njemačke".

Energetska tranzicija - sa Kinom?

Koliko god da je bilo bolno i skupo buđenje iz energetske zavisnosti od Rusije, ekonomske veze sa Kinom su višestruko prisnije i intenzivnije. Odvajanje njemačkog ekonomskog modela od Kine vjerovatno će biti mnogo teže nego reći zbogom jeftinoj energiji iz Rusije. Istovremeno, postoje suprotstavljeni ciljevi, na primjer sa energetskom tranzicijom. Daleko više fotonaponskih sistema će u budućnosti proizvoditi električnu energiju na njemačkim krovovima kao zamjenu za fosilna goriva. Osnovna sirovina za solarne module je polisilicijum. Međutim, 40 odsto svjetske proizvodnje dolazi iz Kine – i to iz sjeverozapadne provincije Sinđang, domovine potlačenih Ujgura.

Volfgang Nidermark, generalni direktor zadužen za Aziju u Federalnom udruženju njemačke industrije, BDI, potvrdio je za DW: „Posebno u oblasti mineralnih sirovina, postoji veoma visoka i strateški izuzetno važna zavisnost od Kine. U pisanoj izjavi, poznavalac Kine zahtijeva: „Morali bismo brzo da stavimo ove ulazne zavisnosti pod kontrolu i investiramo u nova partnerstva".

Nepovjerenje prema diktaturama raste i u BDI: „Učimo iz rata Rusije i Ukrajine i trenutnih otkrića u Kini da nema garancija kada se radi o autokratijama", piše Nidermark. Međutim, važi i sljedeće: „Želimo da nastavimo da sarađujemo ekonomski – čak i sa zemljama koje nisu liberalne demokratije. To je jedini način da EU bude međunarodno relevantan i snažan igrač. Ali, ne smijete postati zavisni."

Ko je od koga zavisan?

U stvari, Kina više zavisi od evropskog tržišta nego Evropa od kineskog. To kaže Jerg Vutke. Kao predsjednik Evropske privredne komore u Kini, on zna činjenice i brojke. „Svakodnevno izvozimo u Kinu robu u vrijednosti od 600 miliona evra, a Kinezi u Evropu svakog dana izvoze 1,3 milijarde evra", rekao je Vutke za DW. 

„Naravno da je drugačije kada su u pitanju investicije. Velike kompanije u automobilskoj industriji, u hemijskoj industriji i mašinstvu su veoma dobro pozicionirane i realizuju poslove u Kini za Kinu. Vrlo malo nas izvozi."

Prema podacima Ministarstva ekonomije, njemačke direktne investicija u Kini iznosile su 86 milijardi evra do 2018. Toliki angažman komplikuje željeno razdvajanje: „Da li da zatvorimo naše fabrike?", pita Vutke.

Investicije u Kini bile su izuzetno profitabilne tokom protekle godine. „Ta profitabilnost je podržala naše akcijske kurseve kod kuće i takođe je stvorila naša radna mjesta. Vutke govori o milionima radnih mjesta u Njemačkoj koja zavise od investicija u Kini. On kao primjere navodi „inženjerske usluge, predproizvode, dijelove motora".

Raspada li se globalizovani svijet?

Raspoloženje se mijenja ne samo na Zapadu. „Razdruživanje" je takođe kineska politika. Pogotovo što su kineske tehnološke kompanije morale da rade bez važnih čipova zbog američkih trgovinskih sankcija. Sa 14. petogodišnjim planom, usvojenim u martu 2021. godine, Kina postavlja jasan kurs da „smanji sopstvenu zavisnost od ostatka svijeta i na kraju postigne visok stepen nezavisnosti", piše Evropska privredna komora u Kini. Globalizovani svijet se, čini se, sve više raspada. Biće zanimljivo vidjeti koje odgovore će naći strategija njemačke vlade za Kinu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu