"Studirati i stanovati u Minhenu ili u Siegenu?" Ovo pitanje moraju sebi postaviti mnogi studenti prije početka zimskog semestra. Gdje se zapravo može priuštiti studiranje - i stan? Pitanjem o iznajmljivanja zajedničkih stanova u zimskom semestru 2025. godine se bavio i istraživački institut empirica. 

Prema rezultatima do kojih se došlo u istraživanju, relativno povoljno se može "živjeti u Siegenu”. Tamo soba u stanu koji koristi više studenata u prosjeku košta oko 350 eura. U Minhenu, s druge strane, standardna cijena je 750 eura - više nego dvostruko više. Visočiji troškovi života u bavarskoj prijestonici pak nisu uvršteni u obračun, ali su oni u realnosti itekako prisutni.

Studirati tamo gdje je jeftinije

O tome gdje će neko studirati danas odlučuje individualni budžet - zbog enormnih razlika u cijeni kirija u gradovima u Njemačkoj. „U prošlosti su ljudi gledali šta im je bliže mjestu stalnog življenja", kaže Reiner Braun iz empirica. "Ili, tamo gdje je dobro nastavno osoblje". U međuvremenu je kirija postala važan faktor. „To sve više postaje kriterijum", kaže Braun.

Iz statistike se može izvesti pravilo: što je univerzitetski grad manji i što je manje prestižan, to su kirije za sobe u zajedničkom stanu atraktivnije. Ali to samo odražava opšti trend, kaže Braun. "Poređenja radi, kirije zajedničkih stanova i cijene iznajmljivanja ostalih nekretnina su porasle u sličnom obimu."

Rast cijena od 74 posto od 2012. godine

Braun i njegove kolege su takođe izračunali da je povećanje cijena iznajmljivanja zajedničke sobe u prosječnom njemačkom univerzitetskom gradu od 2012. godine iznosilo 74 posto. Poređenja radi: potrošačke cijene u istom periodu su ukupno porasle za 32 posto. Baza podataka na temelju kojih je vršeno istraživanje bilo je više od 100.000 oglasa za iznajmljivanje zajedničkih soba u više od 120 gradova u kojima se nalaze univerziteti.

Tokom svakog početka semestral, posebno zimskog, student se suočavaju sa sve većim problemom. „Osnovni problem ostaje: manjak stanova na tržištu nekretnina", rezimira Braun. Vrijeme jeftinih studentskih smještaja je prošlo. Jedan od razloga za to: jednostavno ima više studenata nego ranije. I oni nemaju mogućnost smještaja u takve zajedničke stanove.

Prema Braunu, razlog leži u tome što se premalo gradilo, posebno u predgrađima njemačkih metropola. U prošlosti, ljudi su se tamo tradicionalno selili nakon završetka studija - što je smanjilo pritisak na uže gradske jezgre. "Danas sve više onih koji završe studije pak ostaje u gradovima", kaže Braun. I to dodatno pogoršava nedostatak stanova.

Za ljude koji sebi jednostavno ne mogu priuštiti život u nekim gradovima, postoji zapravo samo jedan izlaz: "Ono što pojedinac može učiniti je da ne studira u Minhenu, već, na primjer, u Jeni ili Erfurtu, u Siegenu ili Kasselu. Nijedan od ovih univerziteta ne spada u drugorazredne naučne ustanove", kaže Braun.

Mora se više graditi

Taj efekat se ne može brzo eliminisati, smatra Braun. Jedina stvar koja pomaže je ono na šta su političari i stručnjaci tako često ukazivali: "Graditi više." To podrazumijeva više građevinskog zemljišta , kojeg obično nedostaje u užem gradskom jezgru. Ostaju dakle samo predgrađa metropola.

Izgradnja novih stambenih objekata u tim područjima bi takođe imala uticaj na gradske centre, a time i na cijene kirija soba u stanovima koje koristi više osoba.  Ali samo na duži vremenski rok. Međutim, trenutno se ne očekuje veći trend rasta građevinskih aktivnosti u takvim područjima.