Kada se radi o izborima za njemački parlament Bundestag, njemački Ustav, je jasan: „Pravo glasa ima svako ko je navršio 18 godina“.

Vladajuće stranke SPD, Zeleni i FDP su u svom koalicionom sporazumu napisale: „Snizićemo starosnu granicu za aktivno glasanje za izbore za Evropski parlament na 16 godina. Hoćemo da promijenimo Osnovi zakon kako bi se starosna granica za aktivno glasanje na izborima za Bundestag snizila na 16 godina".

- pročitajte i ovo:  Njemačka: Na izbore već sa 16 godina?

Koalicija i Levica su za – ali nemaju većinu

Na predstojećim izborima za Evropski parlament u junu 2024. pravo glasa prvi put će imati i 16-godišnji Nijemci. Stranke na vlasti su to svojom većinom odlučile u novembru 2022.

Međutim, za izmjenu Osnovnog zakona i davanje aktivnog prava glasa Nijemcima sa navršenih 16 godina na izborima za Bundestag – potrebna je dvotrećinska većina u oba doma parlamenta Bundestagu i Bundesratu.

Za sada su šanse da to prođe male ili nikakve: linije u njemačkoj politici su jasne: SPD, FDP, Zeleni i Ljevica su za sniženje starosne granice za glasanje na saveznim izborima, dok su CDU, CSU i AfD protiv.

Dvotrećinska većina trenutno iznosi 491 glas, a vladajuća koalicija ima samo 416. Ako se tu dodaju i glasovi Ljevice koja ima samo 39 glasova to je ukupno 455.

Ankete: većina građana je protiv

Od 16 saveznih pokrajina u Njemačkoj u jedanaest od njih 16-godišnjaci imaju aktivno pravo glasa na lokalnim, odnosno komunalnim izborima – dakle mogu da glasaju, ali ne i da se kandiduju. A u šest saveznih pokrajina mogu da glasaju i na izborima za pokrajinski parlament.

Prema nedavnom istraživanju javnog mnijenja (Insa), 62 odsto ispitanika odbacuje ili ima tendenciju da odbaci ideju da mladi već sa punih 16 godina mogu da učestvuju na izborima za Bundestag. Ali skepticizam se smanjuje: u sličnom istraživanju prije sedam godina, bilo ih je 80 odsto.

Stručnjaci pretpostavljaju da bi snižavanje granice na 16 godina značilo pravo glasa za još oko 1,5 miliona Nijemaca.

Samo nekoliko zemalja u svijetu dozvoljava mladim ljudima da izađu na birališta. Kada je riječ o Evropi, samo na Malti, u Grčkoj i Austriji mladi sa 16 ili 17 godina imaju pravo glasa na opštim izborima.

Šta kažu mladi?

Njemačko udruženje za zaštitu djece i Njemački dječiji fond su još radikalniji u svojim zahtjevima: oni žele pravo glasa već sa 14 godina.

Šesnaestogodišnjakinja Raje Linjonom Nisaiatu, kaže da je to prerano. „Ali da sa 16 godina budem u mogućnosti da glasam na saveznim izborima, mislim da bi to bilo kul (cool)“, kaže učenica iz Berlina. „Imam svoje mišljenje i već znam za koju bih stranku glasala“, samouvjereno dodaje.

Sedamnaestogodišnji Miro Lim je prilično skeptičan. Njemu je prvi put omogućeno da glasa u februaru, ali samo na komunalnom nivou, u „njegovoj” četvrti u Berlinu. „Mogu da zamislim šta bi to sve moglo da promijeni tamo gdje živim", kaže on.

„Na saveznim izborima je sve mnogo komplikovanije. Osim toga, vrijeme zakonodavnog perioda, odnosno do sljedećih saveznih izbora, čini mu se veoma dugim. „Moje mišljenje bi do tada moglo da se promijeni“.

Zašto su konzervativci protiv?

Ansgar Heveling, pravni stručnjak poslaničke grupe CDU i CSU u Bundestagu za DW kaže da je očigledno kontradiktorno „ako, s jedne strane, dozvoljavate mladim ljudima da tek sa 18 godina potpisuju ugovore i prezmu odgovornost, u skladu sa zakonom, a s druge strane spuštate starosnu granicu za glasanje".

Sa 16 godina mnogi mladi ljudi ne znaju ni profesiju kojom žele da se bave niti šta žele da studiraju, dodaju konzervativci. Ne smiju da kupuju žestoka pića, ne smiju da budu u klubovima poslije ponoći, a kod odluka o glasanju – utiču roditelji.

Šta kažu iz fondacije Bertelsman?

Zigrid Meinhold-Henšel iz fondacije Bertelsman kaže: „Različite studije pokazuju da se 16-godišnjaci po svom političkom znanju i interesovanju ne razlikuju od 18-godišnjaka“, objasnila je ona u intervjuu za DW i dodala:

„Dobro je rano se pozabaviti strankama i izborima. To održava našu demokratiju živom i čini je spremnom za budućnost.“

Ona takođe smatra da je loše postojanje različitih pravila: „Objasnite mladoj osobi da ima pravo da glasa na izborima za EU, ali ne i na izborima za Bundestag“.

Šta kaže Johanes Fogel iz FDP?

Johanes Fogel se skoro dvije decenije bori da se starosna granica za glasanje spusti na 16 godina. Ovaj 41-godišnjak je bio šef omladinske organizacije FDP, a sada je potpredsjednik te male stranke na vlasti.

Oni, koji se izjašnjavaju protiv biračkog uzrasta od 16 godina, morali bi „dati posebno dobro opravdanje ako ne žele da daju ovo pravo nekom građaninu“, rekao je Fogel za DW. Međugeneracijska pravda je takođe argument za rano glasanje u doba, kada društvo stari, odnosno kada je sve više starih osoba a sve manje mladih. „Naravno da bi bilo dobro kada bi buduće generacije u perspektivi bile više uključene u politiku."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu