Njemačko gospodarstvo je trenutačno slabo. BDP je u razdoblju od listopada do prosinca 2023. pao za 0,3 posto, objavio je u utorak (30.1.) Statistički savezni ured. U dva prethodna kvartala zabilježena je stagnacija. U cijeloj prošloj godini BDP je pao za 0,3 posto. Ako se ovaj trend nastavi Njemačkoj prijeti recesija.

No do sada se to samo neznatno odrazilo i na stopu nezaposlenosti. Ali znanstvenici koji se bave tržištem rada iz instituta ifo računaju s tim, da bi se to moglo promijeniti. Na to ukazuju redovita ispitivanja poslodavaca o planiranim novim zapošljavanjima radnika.

"Gospodarski teško stanje odražava se sada i na kadrovsko planiranje", kaže Klaus Wohlrabe, voditelj tog ispitivanja na institutu ifo. „Tvrtke su suzdržane što se tiče novih zapošljavanja. Vjerojatnija će biti prva otpuštanja." Ovo redovito ispitivanje obuhvaća 9.000 tvrtki koje svaki mjesec prijavljuju koliko novih radnika planiraju zaposliti tijekom iduća tri mjeseca.

Različita situacija u pojedinim branšama

Ispitivanje pokazuje da je najlošije raspoloženje u industriji, koja računa sa smanjenjem broja zaposlenih. I u trgovini raste spremnost za otpuštanje radnika. No kod pružatelja usluga rezultati nisu jednoznačni. Dok neki planiraju smanjenje, drugi planiraju povećanje broja zaposlenih. To posebno vrijedi za IT-sektor i konzultantske tvrtke. U građevini je situacija nešto lošija nego mjesec dana ranije. „Recesija u građevinarstvu ostavlja sve veće tragove u kadrovskom planiranju", kaže Wohlrabe. Problem ove branše je rast kamata za stambene kredite. 

No ovaj stručnjak u razgovoru za njemački javni servis ARD ističe da su ove brojke samo lagano pale. „Ja ne računam s velikim porastom nezaposlenosti", kaže on. I dodaje da je trenutačno od otpuštanja vjerojatnije da neće biti raspisani natječaji za nepopunjena radna mjesta.

Nije sve tako crno

Aktualne brojke Instituta za tržište rada i istraživanje zaposlenja (IAB) nešto su optimističnije nego one instituta ifo. Vrijednost na IAB-ovom tzv. barometru tržišta rada porasla je u siječnju za 0,2 na 100,3 boda – i sada se nalazi u pozitivnom području iznad neutralne vrijednosti od 100 bodova.

Ovaj indikator obuhvaća i prognoze budućeg razvoja zapošljavanja i trenutačnu stopu nezaposlenih. U tu se svrhu svakog mjeseca ispituju agencije za zapošljavanje koje daju svoja predviđanja za iduća tri mjeseca. Skala se kreće od 90 (vrlo loš razvoj) do 110 (vrlo dobar razvoj).

Ako se u obzir uzme samo stopa nezaposlenih, ovaj indikator se u siječnju nalazio u negativnom spektru, iako su se izgledi nešto poboljšali. Zabilježen je plus od 0,2 boda u odnosu na prosinac, no vrijednost od 97,4 je još uvijek ispod neutralnih 100 bodova.

„Prije nekoliko godina bismo se radovali"

Enzo Weber, voditelj odjela za Prognoze i sveobuhvatne gospodarske analize u IAB-u, za ARD kaže: „Čak i ako se nezaposlenost nešto povećala, ona je još uvijek na vrlo niskoj razini. Brojke su tako niske, da bismo im se još prije nekoliko godina radovali." Ni on, kao i kolega Wohlrabe, ne računa s valom otpuštanja. Stopa nezaposlenosti je u Njemačkoj u prosincu iznosila 5,7 posto. 

I premda će neki ipak ostati bez posla, agencije za zapošljavanje čak računaju s malim rastom broja zaposlenih. Indikator instituta IAB se u odnosu na prošli mjesec poboljšao za 0,2 boda i sada iznosi 103,1 bodova.

Rekordna zaposlenost u 2023.

Ako se gleda godišnji prosjek, prošle godine je u Njemačkoj, unatoč padu konjunkture, posao imalo više ljudi nego ikada ranije. Prosječno je bilo zaposleno 46 milijuna ljudi, objavio je Statistički savezni ured početkom siječnja. To je više nego ikada od ujedinjena Njemačke 1990. Time je dosadašnji rekord od 333.000 u 2022. godini premašen za 0,7 posto. I to unatoč tome što je, prema vodećim ekonomskim institutima, najveće europsko gospodarstvo u prošloj godini zabilježilo pad.

No IAB je zamijetio promjene u prosječnom trajanju nezaposlenosti. „Nezaposlenima je trenutačno puno teže naći posao nego prije izbijanja pandemije korone", kaže Weber. I dodaje da je to posebno problematično ako nezaposlenost dulje traje.

Treba li politika intervenirati?

Iz tih aktualnih brojki Weber i Wohlrabe izvlače različite zaključke. Tako Wohlrabe za ARD kaže: „Imamo instrument tzv. „skraćenog rada" pomoću kojeg smo dobro prebrodili krize posljednjih tri godine. To bismo trebali koristiti ako se gospodarski razvoj nastavi pogoršavati."

No Weber ne dijeli to mišljenje: „Moramo više investirati u brigu o nezaposlenima i njihovo kvalificiranje." On smatra da se mogu stvoriti bolji financijski poticaji za zapošljavanje, posebno u velikim kućanstvima. „Trenutačno su državna davanja djelomice jako smanjena ako primatelji više rade. Kroz nešto manje drastična smanjenja tih davanja, pojačano kroz dodatnu podršku u zapošljavanju, rad bi se mogao učiniti atraktivnijim", predlaže Weber.

ajg/tagesschau.de