1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka ministrica poziva na samit o izbjeglicama

6. februar 2023

Njemačke pokrajine i opštine nemaju kapaciteta za smještaj izbjeglica iz Ukrajine i azilante iz cijelog svijeta. Na zahtjev demohrišćana, ministrica Nancy Fäser najavila je održavanje samita o izbjeglicama u Berlinu.

Njemačka ministrica unutraünjih poslova Nancy Fäser na konferenciji o ízbjeglicama u novembru 2022.
Njemačka ministrica unutraünjih poslova Nancy Fäser na konferenciji o ízbjeglicama u novembru 2022.Foto: Jürgen Heinrich/IMAGO

Zbog poteškoća, koje njemački gradovi i opštine imaju sa smještajem izbjeglica koje neprestano pristižu, njemačka ministrica unutrašnjih poslova Nancy Fäser je najavila konferenciju na najvišem nivou, koja bi trebala biti održana u prostorijama njenog Ministarstva u Berlinu.

"Posljednji put smo se na saveznom nivou sastali u novembru 2022. - sada ću ponovo sazvati samit o izbjeglicama." Ministrica će se, kako je izjavila, ponovo direktno obratiti opštinama da vidi šta se može učiniti. "Još uvijek postoji potreba za djelovanjem", rekla je Nancy Fäser  u emisiji ZDF-a "Berlin direct". Ona će pozive za samit poslati još ove sedmice, jer smatra da se mora učiniti sve kako bi se zajedničkim snagama rasteretile lokalne vlasti". Fäser nije navela datum održavanja samita.

Izbjeglička kriza u Berlinu

03:04

This browser does not support the video element.

"Izbjeglička politika mora biti glavni prioritet"

Demohrišćani su ranije insistirali na održavanju samita o izbjeglicama na kojem će učestvovati predstavnici sa saveznog i pokrajinskog nivoa. Premijer Hessena Boris Rhein pozvao je kancelara Olafa Scholza (SPD) da "to pitanje učini glavnim prioritetom". On je rekao kako ima dojam da savezna vlada još nije shvatila u kakvoj se teškoj situaciji nalaze pokrajinske i lokalne vlasti. „Pritisak je trenutno ogroman", naglasio je ovaj političar CDU-a. On je naglasio da se na samitu o izbjeglicama, pored finansijske podrške savezne vlade, mora razgovarati i o tome kako se migracija i imigracija mogu bolje kontrolirati i ograničiti. "Ključ za to leži isključivo u Berlinu. Pokrajine ga nemaju u svojim rukama. Savezne države i opštine trenutno sami nose teret", zaključio je Rhein.

Pozivi na preorijentaciju izbjegličke i migracijske politike

U međuvremenu, pozivi na preorijentaciju izbjegličke i migracijske politike sve su glasniji i u redovima vladajuće koalicije socijaldemokrata, zelenih i liberala. Kancelar Olaf Scholz (SPD) je pozvao na dosljednije vraćanje odbijenih tražitelja azila u zemlje odakle dolaze. Sada je riječ o "zaključivanju vrlo opipljivih sporazuma sa zemljama porijekla o povratku njihovih državljana koji ne smiju ovdje ostati", rekao je političar SPD-a. Zauzvrat, Njemačka otvara legalne kanale za dolazak kvalifikovanih radnika iz tih zemalja u našu zemlju, rekao je Scholz za "Bild am Sonntag".

Kontejnersko "selo" za izbjeglice u gradu AachenuFoto: Sabine Kinkartz/DW

Prebacivanje procedura za dobijanje azila u Afriku?

Prema navodima novog vladinog opunomoćenika za sporazume o migracijama Joachima Stampa, njemačka vlada također želi ispitati mogućnost prebacivanja postupaka za podnošenje zahtjeva za azil u Afriku. "Tada bi ljudi, spašeni na Mediteranu, bili prebačeni u zemlje Sjeverne Afrike gdje bi se obavljao postupak za dobijanje azila", rekao je političar FDP-a za list "Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung". Ovo, kako naglašava Stamp, treba učiniti u skladu sa Ženevskom konvencijom o izbjeglicama i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. On istovremeno priznaje da bi to zahtijevalo mnogo diplomatije i dugo vremena. "Međunarodni standardi se i u Africi moraju ispoštovati. Jasno je i da zemlja poput Libije, na primjer, ne može biti naš partner, naglasio je on.

Broj zahtjeva za azil kao i 2016.

U Njemačkoj je prošle godine više ljudi zatražilo azil nego tokom  2016. godine. Prema statističkim podacima Saveznog ureda za migracije i izbjeglice za 2022. godinu, gotovo 218.000 ljudi se prvi put prijavilo za azil u Njemačkoj. To je bilo skoro 47 posto više nego 2021. Otprilike milion ratnih izbjeglica iz Ukrajine, koje su prošle godine primljene u Njemačku, nisu morale podnijeti zahtjev za azil. Oni su odmah dobili privremenu zaštitu na osnovu direktive, koju je donijela EU.

ARD-Tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu