U Njemačkoj živi 22 milijuna djece, mladih i mladih odraslih osoba. Često ih se naziva „Generacija Z". Radi se o ljudima rođenima između 1995. i 2010. Na pitanje: „Živim li da bih radio ili radim da bih živio?" oni često odgovaraju jasnim odabirom ove druge opcije.

Otuda ne čudi da i o ovoj novoj generaciji već kruže klišei: oni su navodno lijeni, željeli bi malo raditi ali puno zarađivati, nepostojani su i ne žele se obvezivati, kada je o radu riječ prije svega se brinu o svojoj work-life ravnoteži, dakle uravnoteženosti vremena provedenog na radu i slobodnog vremena.

Prema procjenama njemačkog Instituta za istraživanje rada i zaposlenosti, do 2035. u Njemačkoj nedostajati sedam milijuna radnika. To pripadnike generacije Z dovodi u situaciju da mogu birati gdje će se i kada zaposliti – pod kojim uvjetima.

Voditelj Institut za istraživanje generacija i autor jedne studije o generaciji Z Rüdiger Maas kaže da se sada firme moraju natjecati oko novih radnika, te da „time mladi više nisu zaposlenici već mušterije". Oni si mogu odabrati gdje će raditi, mogu birati između tvrtki koje nude njima najpovoljnije uvjete. Nije rijetkost da firme već u oglasima za radna mjesta unaprijed nude četverodnevni radni tjedan, sabbatical ili mogućnost rada u home-officeu, samo da nekako privuku nove ljude.

Različite životne stvarnosti

Ali tu se nikako ne radi o nekoj jedinstvenoj ili homogenoj grupi, razlike su velike. Grad, selo, bogati, siromašni, oni na istoku i oni na zapadu, s migrantskim podrijetlom ili bez njega –mladi su ljudi jednako raznoliki kao i njihovi životni uvjeti.

Ipak, jedno ih povezuje: „Njihov pogled na svijet i život je kritičan", rekla je njemačka ministrica obitelji Lisa Paus iz Zelenih prilikom predstavljanja aktualnog Vladinog izvještaja o djeci i mladima.

Znakovito je pritom da se općenito zamjećuje opadanje povjerenje mnogih mladih ljudi u budućnost. „Što će biti za deset ili dvadeset godina? Posljedice ratova, klimatske krize, globalnih tokova migracija, posljedice pandemije, nedostatak stručne radne snage u tolikim sektorima –ve to opterećuje mlade ljude", rekla je Paus.

Zaboravljeni od strane politike

Sigurnost, povjerenje i orijentaciju mladi ljudi pronalaze ponajprije u svojim obiteljima, navodi se u Izvještaju koje je izradila četrnaesteročlana stručna komisija. Generacijski sukob očito ne postoji.

No, politika dobiva loše ocjene. Djeca i mladi često se osjećaju zapostavljenima, kaže predsjednica komisije Karin Böllert sa Sveučilišta u Münsteru: „Mladi ljudi političke odluke doživljavaju kao netransparentne, udaljene od mladih. Voljeli bi imati više mogućnosti sudjelovanja, zajedno s pravima da oblikuju vlastitu životnu situaciju."

Malo mogućnosti sudjelovanja potiče otvorenost prema populizmu

U društvu u kojem broj starijih ljudi raste, a broj mladih se smanjuje, djeca i mladi mogli bi ostati u drugom planu, naglasila je i ministrica obitelji Paus. Sudjelovanje je važno – između ostalog i za jačanje društvene kohezije. „Ako mladi ljudi ne mogu sudjelovati u odlukama i ako se čini da njihove potrebe nemaju težinu, to ne samo da krši njihova prava, već i potresa njihovo povjerenje u politiku i demokratske procese", rekla je ministrica. Također ih čini podložnima populističkim obećanjima.

To se vidjelo i na nedavnim izborima u istočnim njemačkim saveznim pokrajinama Saskoj i Tirinškoj. Tamo je među mladim biračima desno ekstremna stranka AfD (Alternativa za Njemačku) najjača politička snaga. A i na prije toga održanim europskim izborima su među mladim biračima dvije konzervativne stranke, AfD i CDU, zauzele vodeća mjesta.

Istraživačka studija Mladi u Njemačkoj pokazuje što bi mogao biti razlog za to: prije dvije godine 22 posto ispitanika izjavilo je da se boje porasta ilegalne migracije. Sada je taj postotak porastao na 41 posto. Tako je nekontrolirana imigracija postala tema koja je dobila najveću važnost među svim ostalim pitanjima.

Mnogi mladi smatraju, kako pokazuju ankete, da se država više brine za izbjeglice nego za njihove vlastite probleme. Imaju osjećaj da im se serviraju fraze koje nemaju veze s njihovom životnom stvarnošću.

Dječja prava u Ustavu

Kako bi taj osjećaj zapostavljenosti mladih ublažila, ministica Paus je najavila izradu Nacionalnog akcijskog plana koji bi trebao promicati sudjelovanje mladih ljudi u političkom i društvenom životu zemlje.

A osim toga je Paus ponovno zatražila da se dječja prava uvrste u Ustav. No, za promjenu Ustava je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, što znači da vladajuća koalicija socijaldemokrata, Zelenih i liberala treba i glasove Demokršćanske unije CDU/CSU, a ona taj prijedlog odbija.

Za svoj izvještaj od 600 stranica stručna komisija nije prikupila vlastite podatke, već je analizirala postojeće studije. Osim toga je u prikupljanju podataka sudjelovalo oko 5.400 mladih ljudi, ponajviše sudionika različitih radionica.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu