Sljedeće godine njemačka vlada namjerava izdvojiti samo oko milijardu eura za humanitarnu pomoć u svijetu. To je polovica sadašnjeg iznosa. "To su vrlo bolni rezovi", priznaje Susanne Baumann.

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova predstavila je u Berlinu novu strategiju kako pomoći sve većem broju ljudi u nevolji s manjim sredstvima. Iako Baumann još uvijek pregovara o proračunu, šanse za povećanje sredstava su male zbog potrebe da se štedi.

Pomoć treba postati učinkovitija

Ministarstvo vanjskih poslova planira strateški preusmjeriti pomoć i učiniti je učinkovitijom. To uključuje oslanjanje na lokalne organizacije, bolju koordinaciju s drugim zemljama donatorima, smanjenje birokracije i poticanje racionalizacije UN-ovih agencija koje organiziraju pomoć na terenu. Većina sredstava za pomoć isplaćuje se putem UN-ovih agencija poput Svjetskog programa za hranu WFP i UNICEF-a.

Osim toga, više novca bit će usmjereno na "preventivnu humanitarnu pomoć". Mnoge krize i katastrofe mogu se predvidjeti. Ako se unaprijed pripremi, može se uštedjeti mnogo novca, primjerice ako se pomoć dopremi u pogođena područja prije poplava ili izbijanja rata.

Humanitarna diplomacija također će biti pojačana. Kao primjer, Baumann je navela jedanaest putovanja njemačke ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock u Izrael nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. Pomoć je obuhvaćala bolji pristup za dostavu pomoći u Pojas Gaze i opskrbu palestinskog stanovništva.

I drugi donatori štede

Oko 310 milijuna ljudi širom svijeta ovisi o pomoći međunarodnih donatora, i taj broj stalno raste, mada je sredstava sve manje. Pomoć se odnosi na prirodne katastrofe, ratne situacije i migracije, ali ne na dugoročne projekte razvojne pomoći. Trenutni prioriteti njemačke pomoći su Ukrajina, Gaza, Sudan, Sirija, Jemen i Mjanmar.

Prema riječima državne tajnice Baumann, ovo je "klasična dilema", pri čemu Njemačka nije jedina koja se suočava s tim problemom. Veliki donatori poput Velike Britanije i Francuske također su smanjili sredstva. "To situaciju ne čini boljom", žali se Baumann.

Najveći međunarodni donator su Sjedinjene Američke Države. Njemačka je do sada bila na drugom mjestu, a slijedi Europska unija. Unatoč smanjenju sredstava, Njemačka će vjerojatno ostati na drugom mjestu, procjenjuje Ministarstvo vanjskih poslova, jer i drugi donatori smanjuju svoje doprinose. U 2023. godini donatori su globalno izdvojili oko 32 milijarde eura, dok je potreba bila 45 milijardi eura.

Važno je motivirati više zemalja da postanu donatori, primjerice bogate zemlje u Perzijskom zaljevu. Mnoge zemlje, uključujući one unutar EU-a, ne stavljaju humanitarnu pomoć na vrh svojih prioriteta, kaže Baumann. Donatori se moraju više usredotočiti na svoje susjedstvo i sukobe koji imaju izravan utjecaj na njih. Zato je Europa snažno uključena u pomoć Ukrajini, Africi i Bliskom istoku, dok se SAD i Kanada više fokusiraju na Latinsku Ameriku.

Ako se ograničena sredstva sada usmjere na velike krize, postoji rizik da se drugi problemi zanemare, upozorava Verena Knaus iz UNICEF-a u Berlinu. "Pet najvećih kriza zahtijeva pet milijardi eura godišnje, ali postoje mnoge druge zanemarene krize. U Burkini Faso, na primjer, pokriveno je samo šest posto potrebne humanitarne pomoći."

Podrška i kritike

Strategija Ministarstva vanjskih poslova, koja uključuje bolju uključenost i financiranje lokalnih humanitarnih organizacija, podrđava Grace Mumo Mueme, koja organizira humanitarne projekte u Somaliji uz podršku Njemačke. "Jačanje lokalnih struktura je ključan faktor. One bolje razumiju lokalne okolnosti i kulturu", izjavila je za DW. "Zato je učinkovitije izravno financirati lokalne organizacije."

S druge strane "Savez za razvojnu politiku i humanitarnu pomoć njemačkih nevladinih organizacija" (VENRO) oštro kritizira prepolovljavanje sredstava za pomoć. "Razvojna suradnja i humanitarna pomoć nisu samo nešto što je samo lijepo, već su to najučinkovitiji alati koje Njemačka ima za suočavanje s globalnim krizama", rekla je Asa Mansson, direktorica VENRO-a.

Neke humanitarne organizacije upozoravaju da ne treba miješati humanitarnu pomoć s migracijskom politikom ili drugim vanjskopolitičkim ciljevima. Pomoć se mora temeljiti na potrebama pogođenih ljudi, a ne na političkom sustavu u kojem žive. No, iz Ministarstva vanjskih poslova kažu da će se i dalje pridržavati humanitarnih načela, ali da će istovremeno voditi računa i o političkim interesima Njemačke.

Humanitarna pomoć se, naime, ne odvija u vakuumu. Tako je na primjer posebno teško organizirati pomoć u Afganistanu jer nema izravnih kontakata s talibanskim vlastima.