Oleg Ponomarjov je Rus i krajem februara je dobio odbijenicu za azil od njemačke Službe za migracije i izbjeglice (BAMF). Prema mišljenju njemačkih vlasti, on nije u opasnosti u Rusiji i mora da napusti Njemačku u roku od 30 dana. U suprotnom – čeka ga deportacija.

Ponomarjeva je obuzeo očaj: plaši se da će čim uđe u Rusiju biti uhapšen i poslan u rat protiv Ukrajine. Kako se navodi u odluci, nadležni u Njemačkoj smatraju da je to malo vjerovatno.

„Situacija u Rusiji je sve gora i gora, predstoji opšta mobilizacija, a moj nivo sposobnosti za vojsku i vozačka dozvola mi omogućavaju da vozim vojna vozila“, kaže ovaj mladić.

Oleg Ponomarjov je u Njemačku došao u septembru 2022, odmah nakon proglašenja djelimične mobilizacije u Rusiji. Tada je kancelar Olaf Šolc izjavio da ruski državljani, koji ne žele da učestvuju u ratu u Ukrajini kojim se krši međunarodno pravo, treba da dobiju zaštitu u Njemačkoj.

Ponomarjov je zato zatražio politički azil u Njemačkoj. Dok je čekao odluku, naučio je njemački i radio kao volonter u integracionom centru za one koji govore ruski jezik. I njegova supruga podnijela je zahtjev za dobijanje azila. Oleg Ponomarjov smatra negativnu odluku nepravednom.

„Od nas se očekuje da se izjasnimo i da budemo politički aktivniji, a onda nam odbijaju azil. Prema nekoliko članova zakona u Rusiji, samo zbog učešća u protestima ovdje u Nemačkoj možemo da budemo strpani u zatvor“, naglašava on, ukazujući da redovno prisustvuje antiratnim skupovima ispred ruske ambasade u Berlinu. Zbog toga bi, plaši se, u Rusiji mogao da bude optužen za „diskreditaciju ruske vojske“.

„Smatraju da bih bio bezbedan u Rusiji"

Drugi mladić, Dmitrij (ime promijenjeno), pobjegao je odmah nakon što je dobio poziv da se javi u vojni odsjek. Imao je samo nekoliko sati da spakuje stvari, ali se sakrio i potom napustio zemlju.

Dmitrij je u Rusiji bio aktivan protiv rata – u ilegali. Radio je grafite i dijelio naljepnice, ali naglašava da o ostalim aktivnostima ne može javno da priča. Tvrdi i da su neki od njegovih istomišljenika dizali, na primjer, u vazduh vozove u kojima je bila municija za rusku vojsku. Međutim, iz perspektive njemačkih vlasti, to nije dovoljan dokaz da je mladić u opasnosti u svojoj domovini.

„Smatraju da bih bio bezbjedan u Rusiji“, sarkastično kaže Dmitrij i dodaje: „Nemaju hrabrosti da nešto urade protiv Putinovog režima, ali pozivaju Ruse da se bore protiv njega.“

Mala vjerovatnoća mobilizacije?

Aktivista za ljudska prava Rudi Fridrih iz njemačkog udruženja Connection e.V.,  koje se zalaže za prava onih koji ne žele da se bore u ratu i dezertera iz raznih zemalja, kaže da je nedavno video nekoliko pisama u kojima je Rusima odbijen azil sa sličnim obrazloženjem. Fridrih kaže da iz ugla sudova ili Službe za migracije, kao preduslov za priznavanje statusa izbjeglice mora postojati „znatna vjerovatnoća“ progona.

„Što se tiče ruskih vojnih obveznika, vrlo često se pretpostavlja da takva vjerovatnoća ne postoji, čak i ako osoba podnese poziv za mobliziciju“, kaže Fridrih. „Tada se navodi da mobilizacija nije vjerovatna, jer je osoba prestara. Ili se ukaže da ima 25 miliona rezervista, koji bi sada mogli biti pozvani – zašto sada baš Vi?“

Iako taj argument doduše odgovara zahtjevima najvišeg suda, on se tumači na štetu potražilaca azila, tako da se oni odbijaju i traži se od njih da napuste Nemačku. „Kao rezultat toga, oni zapravo rizikuju da budu mobilisani u Rusiji“, smatra Fridrih.

On istovremeno, naglašava da ruski dezerteri, koji su pobjegli sa ratišta, dobijaju azil u Njemačkoj.

Opada broj pozitivnih odluka o azilu

Prema podacima BAMF-a, od početka ruskog rata protiv Ukrajine, azil u Njemačkoj je zatražilo 4.431 vojno sposobnih muškaraca iz Rusije. U više od polovine slučajeva (2.476) postoji odluka, iako je u većini slučajeva (1.905) ona formalna – prema kojoj se podnosilac zahtjeva upućuje u drugu državu, koja je u njegovom slučaju nadležna za davanje azila.

U slučajevima kada je Njemačka preuzela nadležnost, azil je dobilo samo 159 osoba, a 412 je odbijeno. Procenat pozitivnih odluka nastavlja da se smanjuje: 2022. odnos odbijanja i pozitivnih odluka bio je šest prema četiri, a danas jedan prema devet.

To su konstatovali saradnici Klare Binger, zastupnice opozicione Ljevice u Bundestagu, na osnovu podataka BAMF-a. „Pozivam saveznu vladu da naloži BAMF-u da pruži velikodušnu zaštitu ruskim prigovaračima savjesti. To bi bio snažan signal mirovne politike“, kaže Klara Binger.

Da li je moguća deportacija u Rusiju?

Ni Oleg Ponomarjov, ni Dmitrij ne žele da se vrate u Rusiju. Na pitanje šta ga čeka u domovini, Dmitrij izjavljuje: „Mučenje, zatvor, rat i smrt.“ A Oleg Ponomarjov se žali: „Strašno je pomisliti da ćete se jednog dana probuditi, kada vam policija pokuca na vrata i kaže: Diži se i idi u Rusiju!“

Iako direktna deportacija trenutno nije moguća zbog toga što nema direktnih letova, već je bilo deportacija u Rusiju preko trećih zemalja. Na primjer, preko Srbije – kada se radilo o Rusima, koji su osuđeni za krivična djela. „Šta sprječava njemačke vlasti da to urade i sa onima koji su vojno sposobni i odbijaju da idu u rat“, kaže Ponomarjov.

Obojica su se žalili na odluke BAMF-a. Postupak može da se oduži godinama. U međuvremenu im je dozvoljeno da borave u Njemačkoj kao potražioci azila, ali njihov status otežava pronalaženje posla, studiranje, pa čak i iznajmljivanje stana.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu