1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka: nema straha od smrzavanja bez ruskog plina

Andrey Gurkov
7. novembar 2023

Stiže zima, a Nijemci više ne strahuju zbog činjenice da iz Rusije ne stiže plin. Ove druge zime bez ruskog plina ne prijete problemi oko opskrbe građana i privrede, tvrdi se. Rizici ipak postoje.

Građani u Njemačkoj se ipak pozivaju na štednju energije
Građani u Njemačkoj se ipak pozivaju na štednju energijeFoto: MiS/imago images

Nijemci se više ne boje hladne zime bez ruskog plina. Prije godinu dana je vladala velika zabrinutost zbog moguće nestašice važnog energenta, a Moskva je ciljano „sijala" tu bojazan tvrdnjama da će se Njemačka smrzavati bez Gazpromovih isporuka ruskog plina. Ruski državni koncern je koncem kolovoza 2022. u potpunosti prestao isporučivati zemni plin Saveznoj Republici. Sudeći po rezultatima jedne aktualne ankete, samo 14 posto ispitanika u Njemačkoj je mišljenja da bi tijekom nadolazeće zime moglo biti problema s opskrbom energije.

Njemačka spremna za sezonu grijanja

Istovremeno 64% Nijemaca polazi od toga da će zemlja  bez većih problema pregurati zimu, i to usprkos činjenici da je situacija oko opskrbe energentima i dalje teška.  Istovremeno 18% ispitanika aktualnu situaciju procjenjuje kao „vrlo opuštenu", te su uvjereni da će Njemačka bez ikakvih problema prebroditi hladno godišnje doba. To znači da „četvero od pet ispitanih osoba smatra da se Njemačka dobro spremila za predstojeću zimu", zaključuje Savezno udruženje za energetiku i vodoprivredu (BDEW), koje je i naručilo to reprezentativno istraživanje.

„Zahvaljujući suradnji energetske privrede i politike po pitanju sigurnosti opskrbe tijekom proteklih godinu i pol mi danas relativno optimistično možemo gledati na situaciju vezanu uz opskrbu energijom tijekom zime", zaključuje Kerstin Andreae, glavna direktorica BDEW-a. Slično optimistično zvuči i predsjednik Savezne agencije zadužene za opskrbu električnom energijom i plinom (Bundesnetzagentur), Klaus Müller, koji je do sada bio prilično oprezan u svojim procjenama. A sada na stranici Bundesnetzagentur možemo pročitati njegovu izjavu u kojoj kaže: „Stanje na početku sezone grijanja je znatno bolje nego prošle godine."

Njemačka rješenja za uštedu energije

02:45

This browser does not support the video element.

Müller pritom podsjeća na situaciju koja vlada u skladištima plina u Njemačkoj. Ona su naime puna, već 5. studenoga/novembra je razina popunjenosti iznosila 100%. Šef Bundesnetzagentur je osim toga kao razlog za optimizam naveo i stabilan uvoz energije, odnosno uštede koje su ostvarene u zemlji. Porast njegove doze optimizma počiva i na šest novih scenarija po pitanju opskrbe plinom u Njemačkoj tijekom zime 2023./2024. Te je scenarije Bundesnetzagentur predstavila prošli tjedan. Samo dva scenarija, u okviru kojih se uvažava nekoliko potencijalno nepovoljnih faktora, bude razlog za zabrinutost.

A što ako zima bude jako hladna?

Bundesnetzagentur načelno smatra da je opasnost od moguće napete situacije po pitanju opskrbe plinom tijekom zime koja bi bila normalna, dakle s normalnim vremenskim uvjetima, "u međuvremenu mala”. Problema bi moglo biti u slučaju da tijekom zime budu vladale jako niske temperature. Zato se aktualni scenariji ograničavaju na „zimu s izraženim fazama hladnog vremena i prosječnim dnevnim temperaturama do -13 stupnjeva Celzijevih, koje su zabilježene tijekom zime 2012. godine". Tada je naime u prosincu zabilježena „jedna manja faza hladnog vremena, te intenzivan hladna faza u veljači", piše Bundesnetzagentur.

Nema više straha od nedostatka energenataFoto: Rupert Oberhäuser/picture alliance

Jedna od premisa počiva na tome da bi zbog (moguće) hladnoće ušteda u Njemačkoj mogla iznositi samo deset posto prosječne potrošnje plina u godinama između 2018. i 2021. Osim toga se pretpostavlja da će Rusija tijekom ovog mjeseca obustaviti tranzit plina preko Ukrajine u smjeru Europe, što bi značilo da Njemačka, koja raspolaže najvećim kapacitetima za skladištenje plina u EU, mora povećati količinu izvezenog plina u smjeru Austrije i jugoistočne Europe. Dalje se pretpostavlja da bi se zbog mogućih niskih temperatura u Belgiji i Nizozemskoj iz tih susjednih zemalja moglo uvoziti manje ukapljenog plina preko LNG-terminala u te dvije države – zbog toga što bi i u njima porasla potrošnja energije za vlastite potrebe.

Kalkulacije, koje počivaju na tim scenarijima, pokazuju da Njemačkoj, čak i u slučaju da se kompletno obustavi tranzit plina preko Ukrajine, samo u dva slučaja već u veljači/februaru iduće godine prijete prazna skladišta plina i privremena nestašica. Prvi scenarij bi se ostvario ako domaćinstva i industrija uopće ne reduciraju svoju potrošnju, a izvoz plina iz Njemačke poraste. I drugi u slučaju da se, osim ta dva upravo navedena faktora, smanji količina LNG-plina iz uvoza preko susjednih zemalja Belgije i Nizozemske.

I zato šef Bundesnetzagentur šalje apel stanovnicima Njemačke da i ubuduće štede, odnosno da paze na potrošnju plina – kao što su to činili i tijekom prošle zime. „Nitko se ne bi treba smrzavati", kaže Klaus Müller, „ali istovremeno molimo ljude da i ubuduće dobro razmisle gdje se može uštedjeti na potrošnji". A štednja se itekako isplati. Po njegovim riječima, „ušteda između listopada/oktobra 2022. i rujna/eptembra 2023. godine rezultirala je reduciranjem troškova jednog prosječnog kućanstva za oko 440 eura."

Novi njemački plinovod u utrci s vremenom

02:59

This browser does not support the video element.

U kojem slučaju prijeti nestašica plina?

Dakle, Njemačkoj bi mogla prijetiti nestašica plina, i to tek u veljači iduće godine – ali samo ako se „poklope" neke nepovoljne stvari. Prvo: ako zima bude jako hladna. I drugo: ako domaćinstva i industrija uopće ne budu reducirali svoju potrošnju u odnosu na prosjek zabilježen prije energetske krize. Treće: ako Rusija već tijekom ovog mjeseca obustavi tranzit plina preko Ukrajine (za sada nema naznaka da bi se to doista moglo dogoditi). Četvrto: ako se plinom iz njemačkih skladišta bude morao intenzivno opskrbljivati jugoistok Europe (regija koja raspolaže i drugim, alternativnim pravcima i načinima opskrbe). I peto: ako se znatno smanji količina uvoza plina preko LNG-terminala u Belgiji i Nizozemskoj.

Situacija u kojoj bi se istovremeno „poklopila" većina ili čak svi ti krizni faktori ne može se isključiti – ali se čini da je malo vjerojatna. Ono što je posebno zanimljivo je činjenica da nijedan od opisanih scenarija ne pretpostavlja da bi se na svjetskom tržištu mogla dogoditi fizička nestašica ukapljenog plina. Bundesnetzagentur dakle polazi od pretpostavke da će LNG-proizvođači u svijetu, čak i uvjetima jako hladne zime u Europi, biti u stanju zadovoljiti porast potražnje za tim energentom.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu