Ifo-institut za privredna istraživanja iz Minhena je zbog energetske krize značajno korigovao svoje ekonomske prognoze za narednu godinu, koje je objavio prije samo tri mjeseca. Prema njima, potrošačke cijene će porasti za 9,3 posto, umjesto ranije očekivanih 3,3 posto, kako su u ponedjeljak objavili minhenski eksperti. Kada je u pitanju bruto domaći proizvod, umjesto rasta od 3,7 posto, sada se za 2023. predviđa smanjenje od 0,3 posto.

"Smanjenje isporuke gasa iz Rusije tokom ljeta i time izazvana drastična poskupljenja ometaju ekonomski oporavak nakon korone", rekao je  šef Ifo-instituta za konjukturu Timo Wollmershäuser.

Normalizacija tek 2024.

Ekonomisti su svoju prognozu inflacije podigli sa 6,8 na 8,1 posto, dok su predviđanja privrednog rasta snizili sa 2,5 na 1,6 odsto. "Tek 2024. godine očekujemo normalizaciju, uz rast od 1,8 posto i inflaciju od 2,5 posto”, rekao je Wollmershäuser.

Minhenski institut očekuje posebno težak period tokom narednih mjeseci, jer se, prema njegovim očekivanjima, "ulazi u zimsku recesiju". Dobavljači energije će stoga, kako ističe Wollmershäuser, prilagođavati cijene električne energije i plina visokim troškovima nabavke, prije svega, početkom 2023.

To će stopu inflacije u prvom kvartalu naredne godine povećati na oko 11 posto. Kao rezultat toga, smatraju ekonomski stručnjaci, realni prihodi domaćinstava bi si naglo smanjili, a kupovna moć značajno opala. Rezultat: privatna potrošnja će vjerovatno nastaviti opadati jer su mjere olakšica savezne vlade daleko od toga da kompenziraju opterećenja uzrokovana povećanjem cijena. Vladin treći paket pomoći donekle će se suprotstaviti ovom padu, ali ga ni izdaleka neće kompenzirati, ističe se u prognozi Ifo instituta.

Smanjenje kupovne moći za tri procenta 

Smanjenje kupovne moći, mjereno padom realnih primanja po glavi stanovnika, ove i naredne godine moglo bi opasti za oko tri posto. To bi bile najveće vrijednosti od početka statističke obrade tih podataka 1970. Tokom naredne godine bi se povećanje cijena moglo postepeno usporiti - pod uslovom da tokom zime bude dovoljno gasa na raspolaganju. U tom slučaju bi cijene energije trebale prestati rasti i najkasnije do proljeća 2023. ponovo početi padati.

Tržište rada i dalje stabilno

Minhenski stručnjaci ne očekuju da će ekonomska kriza imati ozbiljan uticaj na tržište rada. Povećanje zaposlenosti će se, prema njihovim prognozama, samo privremeno usporiti. Predvidivo povećanje broja nezaposlenih za dobrih 50.000 u narednoj godini uglavnom je, kako ističu, posljedica naglog povećanja broja nezaposlenih ukrajinskih izbjeglica tokom ljeta 2022. godine. Oni bi se tek postepeno integrisali na tržište rada.

tko/ hb (Ifo-Institut, rtr, dpa)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu