Organizacija za borbu protiv korupcije Transparensi internešenel (TI) Njemačke pozvala je saveznu vladu da borba protiv mita i korupcije bude prioritet. Istovremeno, ova organizacija je upozorila na pokušaje korupcije iz inostranstva.

„Širom svijeta, autokratske države koriste korupciju kao oružje za ostvarivanje svojih interesa i podrivanje političke, socijalne i ekonomske stabilnosti u demokratskim zemljama“, upozorila je Aleksandra Hercog, predsjednica Transparensija Njemačke. Na meti su posebno Evropa i Njemačka, što je nedavno pokazala takozvana afera „Katargejt", rekla je ona na predstavljanju Indeksa percepcije korupcije 2022.

Njemačka u padu

Rangiranje pokazuje da Njemačka već deset godina nije napravila značajan napredak u borbi protiv korupcije, požalila se zamjenica predsedavajućeg Margarete Bauze: Njemačka je izgubila jedan bod u odnosu na prethodnu godinu i nalazi se na devetom mjestu sa 79 od 100 bodova - najmanjim brojem bodova od 2014. Nevladina organizacija je pozvala Njemačku da se fokusira na suzbijanje korupcije.

„Zemlje G7 su 2022. godine konačno navele korupciju kao prijetnju nacionalnoj bezbjednosti. Savezna vlada mora da slijedi njihov primjer i da joj borba protiv korupcije bude prioritet“, rekla je Hercog. U prvom koraku, borba protiv korupcije treba da bude povezana sa strategijom nacionalne bezbjednosti. Pored toga, Njemačka mora preduzeti mnogo više akcija protiv pranja novca i prikrivenih transnacionalnih tokova novca.

Pooštravanje zakona

U međunarodnom poređenju, Njemačka je u dobroj poziciji jer, na primjer, svakodnevna korupcija u policiji ili administraciji jedva da igra neku ulogu u ovoj zemlji. "Ali skandali poput afere sa nabavkom maski nedavno su oslabili povjerenje u integritet politike i poslovanja. Uprkos važnim reformama kao što je uvođenje registra lobista, Njemačka ima još mnogo posla", kaže Bauze i poziva da se zakon o podmićivanju poslanika pooštri. Ovo je takođe lekcija naučena iz azerbejdžanske afere.

- pročitajte još: Kako je praksa lobiranja u EU proizvela korupcijski skandal u Briselu

Osim toga, još uvijek ne postoji nezavisna kontrola lobija. „Vlasti moraju da postanu mnogo moćnije kako bi spriječile i suzbile privredni i finansijski kriminal“, upozorila je Bauze. Između ostalog, Transparensi Njemačke poziva da se službe za sprovođenje zakona i pravosuđe bolje osposobe, da se poboljša nadzor nad pranjem novca i da se brzo uvede korporativno krivično pravo.

Korumpirani političari

U aferi sa maskama, kaže se da je jedan PR menadžer dobio milionske provizije za sklapanje ugovora o maskama između Ministarstva zdravlja i švajcarske kompanije Emix. To su bile neobično skupe zaštitne maske po cijeni od 8,90 evra po komadu - znatno iznad tržišnog nivoa.

- pročitajte još: Afera trese Demohrišćane: Poslanici se bogatili na maskama?

U aferi Azerbejdžan, za dva poslanika CDU i CSU u Savjetu Evrope se kaže da su dobili novac i beneficije u zamjenu za dobronamerno ponašanje i pozitivne izjave u korist Azerbejdžana.

Transparensi upozorava na razorne posljedice

Primjer ruskog agresorskog rata u Ukrajini pokazuje razorne posljedice korupcije, upozorava organizacija: tokom godina Rusija je izgradila mrežu uticaja na saveznom i pokrajinskom nivou uz pomoć ogromnih finansijskih resursa, kao što su lukrativni poslovi za bivšeg kancelara Gerharda Šredera ili podrška političarima Alternative za Njemačku (AfD). Na primjer, Rusija je tako mogla da utiče na političke odluke o energetskoj politici i da ojača svoju geostratešku poziciju.

Danska je ponovo na vrhu

Kao i prethodnih godina, Danska zauzima prvo mjesto na rang listi sa 90 bodova. Na vrhu liste su zemlje sa jakim ustavnim i demokratskim institucijama poput Finske, Norveške i Švajcarske. Na začelju je Somalija sa dvanaest bodova. Na kraju indeksa su uglavnom države koje karakterišu nasilni sukobi i u kojima se raspadaju državne institucije, poput Sirije, Južnog Sudana, Jemena i Libije.

Najviše bodova u proteklih deset godina izgubile su, između ostalih, Turska i Mađarska. U odnosu na indeks iz 2012. godine pale su za 13 mjesta. Razlog je, kako navodi TI, sve veće ograničavanje nezavisnosti pravosuđa, medija i civilnog društva, koji su ključni za borbu protiv korupcije i suzbijanje zloupotrebe položaja.

Što se tiče zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija sa 56 bodova je na 41. mjestu. Slijedi Hrvatska sa 50 bodova na 57. mjestu, koje dijeli s Mauricijusom. Kosovo sa 41 bodom je na 84. mjestu, a Sjeverna Makedonija sa 40 na 85. mjestu. Srbija sa 36 bodova dijeli 101. mjesto sa Albanijom, dok je Bosna i Hercegovina sa 34 boda na 110. mjestu.

Indeks, koji se objavljuje svake godine, pokriva 180 država i teritorija i procjenjuje stepen korupcije u politici i administraciji. Indeks je zasnovan na procijeni stručnjaka i rukovodilaca.

ard/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu