Ideja nije nova: podnositelje zahtjeva za azilom ispitati i prije nego što dođu u Europsku uniju i tako utvrditi imaju li uopće pravo na politički azil ili ne. Shodno ishodu provjere kandidati bi bili puštani u EU a oni koji nemaju pravo vraćani u zemlje porijekla. O tomu se već dulje vrijeme raspravlja u Danskoj a sada taj postupak priprema i Velika Britanija.

Ispitati pravo na azil prije ulaska u EU

S obzirom na drastičan porast broja podnositelja zahtjeva za azilom u Njemačkoj (samo u prvih tri mjeseca ove godine gotovo 90.000) i kriznu situaciju u gradovima koje više nemaju kamo smještati došljake i kojima nedostaju sredstva, sada se i u Njemačkoj pojavila ideja o provođenju postupka provjere prava na azil prije ulaska u Europsku uniju. Tako bi većina onih koji u Njemačkoj nemaju izgleda na politički azil (građani Pakistana, Tunisa, Alžira itd.) bila izdvojena već prije dolaska na tlo Europske unije.

Njemačka „puca po šavovima"

Njemačka, kako piše nedjeljno izdanje dnevnika „Frankfurter Allgemeine Zeitung" radi na tome da se omogući ovaj proces. „Mi trenutno razmatramo mogućnost provjere statusa i u trećim zemljama", rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) za ovaj dnevnik.

Ona je navela da se trenutno vode „intenzivni pregovori" o sklapanju međudržavnih sporazuma koji bi omogućili ovakvu vrstu postupka. Spadaju li u te zemlje i Srbija i Bosna i Hercegovina koje se nalaze tik uz vanjsku granicu EU-a, nije precizirano. Na pitanje smatra li da ogroman porast broja podnositelja zahtjeva za azilom "prelazi mogućnosti Njemačke", Faeser je izbjegla odgovor i ukazala na krizni samit savezne vlade i predstavnika saveznih pokrajina i gradova 10. svibnja/maja.

Rješavanje u roku od 18 mjeseci

U razgovoru za javni servis ARD Faeser je rekla kako oko ovog postupka među strankama vladajuće koalicije, socijaldemokrata, zelenih i liberala, postoji konsenzus. "Odluka o azilu na granici bi bila donesena u roku u d 18 mjeseci", rekla je Faeser koje tom prilikom nije objasnila gdje bi kandidati za eventualni ulazak u EU bili smješteni.

Njemačka ministrica je objasnila kako se na EU razini o novoj praksi raspravlja s Italijom, Španjolskom, Francuskom, Švedskom i Belgijom. Hoće li i istočne zemlje EU-a poput Poljske i Mađarske sudjelovati u ovom procesu koji se temelji i na spremnosti članica da prihvate one kojima se dodijeli zaštitni status, Faeser nije govorila.

Unutar koalicije također postoji visoki stupanj suglasnosti oko toga da se zemlje poput Gruzije i zemlje Magreba proglase sigurnim zemljama što bi olakšalo brzo rješavanje (u pravilu odbijanje) azila za građane ovih zemalja.

Porast popularnosti AfD-a

Na saveznu vladu od početka godine zbog velikog porasta broja izbjeglica ne samo iz Ukrajine nego i iz Sirije, Afganistana, Turske ali i afričkih zemalja, raste pritisak. Predstavnici demokršćanske oporbe od ministrice Faeser i savezne vlade traže uvođenje gornjih granica broja izbjeglica što je ona višestruko odbila.

Građani diljem Njemačke ponovno, kao i krizne 2015. izlaze ne ulice i prosvjeduju protiv gradnje novih prihvatnih kapaciteta za izbjeglice. U noći sa subote na nedjelju je izgorio jedan, još neuseljeni, kamp za izbjeglice u saveznoj pokrajini Hessen.

Premijer savezne pokrajine Saska Michael Kretschmer (CDU) rekao je da, ako se nešto ne promijeni u politici prema izbjeglicama, doći do „političkog preokreta" aludirajući na porast popularnosti desno-populističke Alternative za Njemačku, posebice u istočnim dijelovima Njemačke.

nk (dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu