Na njemačkim granicama sa Poljskom, Češkom, Austrijom i Švajcarskom to je već svakodnevica, a sada su dodate i Francuska, Belgija, Luksemburg, Holandija i Danska: nacionalne granice se ponovo kontrolišu od 16. septembra 2024. do 15. marta 2025.

„Hoćemo dalje da smanjimo neregularnu migraciju, zaustavimo krijumčare, kriminalce i identifikujemo i zaustavimo islamiste u ranoj fazi“, rekla je ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer.

Njemačka ima više od 3.800 kilometara granica. Na krajnjem zapadu se nalazi dio gdje se sastaju tri zemlje, Njemačka, Belgija i Holandija.

Putovanje bez ograničenja u regionu Ahena

Na većini manjih graničnih prelaza nema ničeg neobičnog prvog dana proširenih kontrola. Saobraćaj se odvija nesmetano na putu sa jednom trakom koji povezuje Vals u Holandiji sa Ahenom u Njemačkoj. Prodavnice su pune i ljudi sjede na suncu u uličnim kafićima.

Na izlazu iz Valsa mogu se vidjeti dvije table. Na jednoj piše Savezna Republika Njemačka, a pored nje je tabla sa mapom područja, gdje na holandskom piše „Vožnja bicikla bez ograničenja!”. Kroz polja i šume može se voziti između Njemačke, Belgije i Holandije.

Region oko Ahena je decenijama srastao u jednu cjelinu. Granični i kontrolni sistemi odavno više ne postoje. Brojni putevi povezuju gradove i sela u pograničnom regionu.

Podrazumijeva se da u graničnom trouglu Nijemci žive u Belgiji i Holandiji, a rade u Njemačkoj i obrnuto. Ljudi idu u kupovinu u susjedne zemlje, voze se redovnim autobuskim linijama. 

Fleksibilne kontrole na granicama

Tako bi trebalo i da ostane, ističe David Speks, portparol inspekcije savezne policije Ahena. Ministarstvo unutrašnjih poslova u Berlinu naredilo je kontrole koje su „ciljane, prilagođene situaciji, fleksibilne kada se radi o mjestu i vremenu“, a ne „široko rasprostranjene“.

Speks pruža informacije sa odmorišta na autoputu odmah iza granice sa Belgijom. Na početku ovih proširenih graničnih kontrola, tamo se pozicionirala savezna policija u zaštitnim prslucima i sa automatima. 

Tačno na granici kolege sjede u policijskim kolima i posmatraju saobraćaj. Ako vide vozilo koje djeluje sumnjivo, prate ga i onda otprate do odmorišta. Tamo ga policija okruži sa svih strana. Putnici moraju pokazati svoje lične karte i papire, pregledaju se prtljažnici i utovarne površine.

Isto onako brzo kao što pozcionirala, policija može i da se povuče i uspostaviti kontrolu na drugom mjestu.

Kadrovski izazovi na graničnim kontrolama

Gdje se vrše provjere zavisi od iskustva granične policije. Manji putevi se samo povremeno nadgledaju, a biciklističke staze rijetko.

Fokus je na nasumičnim provjerama prvenstveno zbog kadrovskih razloga.

Policijski sindikat je prije nekoliko godina izračunao da će samo u regionu Ahena biti potrebno oko 900 policajaca da bi mogli danonoćno kontrolišu najvažnije granične prijelaze. Inspekcija savezne policije Ahena trenutno ima oko 330 policajaca. Međutim, ona je odgovorna za dio granice koji se proteže više od 200 kilometara od Ahena ka jugu. Tu su i 44 željezničke stanice i tri aerodroma.

Sveobuhvatne granične kontrole, kakve zahtijeva najveća opoziciona snaga, CDU/CSU, sa ciljem da se odbije što veći broj migranata, ne bi bile moguće sa sadašnjim kadrom, pa je Ahen dobio pojačanje. Speks neće da otkrije koliko, ali kaže da je dovoljno da se poveća pritisak.

„Sada možemo da budemo u uniformi, ali i u civilu i jednostavno možemo da izvršimo više provjera i postanemo nepredvidljiviji za kriminalce“.

Ali kontrole su nepredvidive i za ljude koji žive u pograničnom području. To podstiče strahove, posebno u vezi sa gužvama u saobraćaju i čekanjem satima na granici. 

„Pazimo na prekogranični saobraćaj i trudimo se da probleme za stanovnike svedemo na minimum“, obećava šef savezne policije Ahena Rihard Kester.

Reakcije susjednih zemalja na granične kontrole

Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer takođe je obećala da će kontrole imati što manje uticaja na lokalne putnike, trgovinu, poslovanje i putovanja. Na istoku i jugu Njemačke pokazalo se da to tako i funkcioniše. „Ove kontrole omogućavaju efikasno odbijanje ilegalnih migranta, više od 30.000 samo od oktobra 2023. Uz to, za petinu manje zahtjeva za azil i za petinu više deportacija“.

Međutim, susjedne zemlje nisu baš srećne zbog novog kursa Njemačke. U takozvanom šengenskom prostoru kontrole se zapravo planiraju samo na spoljnim granicama EU.

Neregularnu migraciju staviti pod kontrolu

Kancelar Olaf Šolc (SPD) najavio je da će razgovarati sa šefovima vlada u EU, kao i sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

„Svi znaju da radimo u okviru evropskog prava, ali maksimalno koristimo naše mogućnosti“, rekao je Šolc na svom putovanju u Uzbekistan. „Svi razumiju da je broj ljudi koji dolaze u Njemačku prevelik i da je stoga razumljiv interes njemačke vlade da obezbijedi da ove stvari stavimo pod kontrolu dobrim upravljanjem neregularnim migracijama“. To takođe uključuje takve kontrole.

Poslije prvog dana, savezna policija u Ahenu je zadovoljna. Uhvaćeno je nekoliko ljudi kojima nije dozvoljeno da uđu u zemlju, izdate su im zabrane ulaska. Zar ti ljudi ne mogu jednostavno da odu na manje granične prelaze i tamo uđu u Njemačku? Portparol savezne policije David Speks sliježe ramenima. To je uvijek „igra mačke i miša", kaže on. To se sigurno neće promijeniti.

 

Pratite nas i na Facebooku, preko "X", na Youtubeu, kao i na Instagramu