Treba li teške kriminalce i opasne osobe deportovati i u zemlje koje se smatraju nesigurnim, poput Afganistana ili Sirije? Smrtonosni napad nožem koji je izveo 25-godišnji Afganistanac u Mannheimu pokrenuo je debatu o ovom pitanju.

Dinamiku u diskusiju unijela je izjava saveznog kancelara Olafa Scholza: "Takvi kriminalci moraju biti deportovani - čak i ako dolaze iz Sirije i Afganistana. Teški kriminalci i oni koji predstavljaju terorističku prijetnju nemaju šta tražiti ovdje," rekao je političar SPD-a na plenarnoj sjednici Bundestaga.

Lider opozicije, predsjednik CDU-a Friedrich Merz, reagovao je suzdržano. Još prošlog oktobra je kancelar govorio o deportacijama u velikom obimu - od tada se premalo toga dogodilo, rekao je on. Scholzove riječi su "zvučna formulacija", komentarisao je Merz tokom gostovanja na javnom emiteru ZDF i zahtijevao: "Sada moraju slijediti djela".

Ministarka unutrašnjih poslova želi pooštriti pravo boravka

Iako je kancelar ostao dužan saopštiti detalje o provođenju svoje najave, njegova stranačka kolegica iz SPD-a, savezna ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser, objašnjava da se već duže vrijeme razmatraju dodatne mogućnosti za izgon takvih osoba: "Naime, pitanje je kako možemo postići da oni koji su ovdje počinili krivična djela i koji se dalje smatraju sigurnosnom prijetnjom mogu biti deportovani. Uskoro ću predstaviti prijedlog za pooštravanje Zakona o boravku."

Planirano je da se u zakon, kao dodatni razlog za deportaciju, uvrsti i veličanje terorizma. Ali Faeser takođe naglašava da deportacije, na primjer u Afganistan, generalno nisu jednostavno izvodive. "To traje tako dugo, jer ne možemo samo odletjeti tamo na aerodrom i ostaviti te ljude", rekla je ministarka Faeser.

"Talibani će htjeti naplatiti te povratake"

Otkako su talibani ponovo preuzeli vlast u Kabulu u ljeto 2021. godine, u Njemačkoj je na snazi zabrana deportacije Afganistanaca. Nijedna zemlja ne održava diplomatske odnose s Afganistanom.

Iako su se talibani u jednom tweetu pokazali otvoreni za saradnju s Njemačkom, u tome postoji i zamka, objašnjava Sebastian Fischer, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova: "Talibani će htjeti naplatiti sve povratke, u najmanju ruku kroz međunarodno priznanje."

Neophodni pregovori sa susjednim zemljama

Saradnja s talibanskim režimom koji ne poštuje osnovna ljudska prava i pod kojim posebno ispaštaju žene i djeca, bila bi velika greška, upozorava, na primjer, povjerenica Savezne vlade za ljudska prava, Luise Amtsberg iz stranke Zelenih. Vjerovatno iz tog razloga savezna vlada razmatra deportacije putem zaobilaznog puta preko susjednih zemalja, poput Pakistana ili Uzbekistana. Pregovori o tome, smatra se, neće biti jednostavni.

Ministarka unutrašnjih poslova želi spriječiti moguće nesporazume u vezi s deportacijama: "Ne radi se o tome da se ljudi koji su osuđeni sada protjeraju, već prvo moraju odslužiti svoju kaznu," kaže Faeser. Diskusija o deportacijama - uključujući i one u Afganistan - traje. Međutim, brzo provođenje takvih protjerivanja iz Njemačke teško da se može očekivati.

ARD/fš

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu