Broj ekstremističkih kaznenih djela u Njemačkoj je lagano porastao. To proizlazi iz godišnjeg izvješća Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka (BfV) koje su u Berlinu predstavili savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser i predsjednik BfV-a Thomas Haldenwang. Prema tom izvješću u prošloj godini je izvršeno ukupno 33.476 politički motiviranih kaznenih djela s ekstremističkom pozadinom. U 2020. bilo ih je 32.924. Od toga je u ovoj godini bilo registrirano 2.994 djela s primjenom nasilja, a u godini ranije 2.707.

- pročitajte i ovo:  Terorizam u Hanauu: Je li njemačka policija zakazala?

„Najveća ekstremistička prijetnja našoj demokraciji je i dalje desni ekstremizam", rekla je ministrica Faeser. Istina, broj desno-ekstremnih kaznenih djela prošle je godine po prvi put od 2018. godine pao za 9,6 posto na 20.200. No broj tih djela s primjenom nasilja i dalje se s 13.500 kreće na „nepromjenjivo visokoj razini", dodala je ministrica. Dapače, prema izvješću, prošle je godine zabilježeno 200 više nasilnih djela s desno-ekstremnom pozadinom. „Moramo zaustaviti radikalizaciju, razbiti desno-ekstremne mreže i konzekventno oduzimati oružje ekstremistima", istaknula je Faeser.

- pročitajte i ovo:  Njemačka: Bum politički motivisanog kriminala

Manje lijevo-ekstremnih kaznenih djela

S druge strane, broj lijevo-ekstremnih kaznenih djela je sa 6.100 pao za 7,4 posto u odnosu na godinu dana ranije. Ali je istodobno porastao broj lijevih ekstremista spremnih na nasilje. „Protiv lijevo-ekstremnog nasilja i dalje trebamo vrlo konzekventno i pravovremeno djelovanje", smatra ministrica unutarnjih poslova.

Prema procjeni Saveznog ureda za zaštitu ustavnog poretka po prvi put nakon nekoliko godina blago je (za 1,5 posto) na 28.290 pao broj simpatizera islamističkih skupina. No, kako je ocijenila ministrica, i dalje postoji nesmanjena opasnost od islamskog terorizma. Ona je dodala da „ozbiljnu prijetnju" predstavljaju i „rastuće kompleksne špijunske aktivnosti drugih država". Tu je u prvom redu navedena Rusija. No, kako se ističe u izvješću, nisu utvrđene „konkretne smetnje saveznih parlamentarnih izbora, kao i pet pokrajinskih izbora" koji su održani u prošloj godini.

„Prijetnja je dobila novu dimenziju ruskim napadom na Ukrajinu", upozorila je Faeser. „Mi branimo unutarnju sigurnost i unutarnji mir u Njemačkoj protiv ruske špijunaže, protiv pokušaja vršenja utjecaja, protiv laži i ratne propagande." Njemačka se mora također „dobro naoružati i protiv cyber-napada", napisala je ministrica u predgovoru izvješća.

„Širenje dezinformacija"

U ovom najnovijem izvješću se po prvi put spominje i poglavlje „protudemokratsko i/ili za sigurnost opasno delegitimiranje države", koje je kao posebna kategorija uvedeno u travnju prošle godine. U tu ideološki vrlo heterogenu kategoriju spadaju skupine i akteri koje nije moguće smjestiti ni na lijevom niti na desnom spektru, ali kod kojih postoji opravdana sumnja da žele ukinuti ustavna načela ili ugroziti učinkovitost države.

To su ljudi i grupe koji šire određene teorije zavjere, dovode u sumnju demokratsku državu ili ju jednostavno ne prihvaćaju. Još nema procjena koliko je velik krug tih osoba.

Predsjednik BfV-a Haldenwang je rekao kako ovo izvješće pokazuje da postoje „brojne prijetnje našoj demokraciji i sigurnosti iz vrlo različitih područja". On je dodao da u oči upada „širenje dezinformacija" koje se susreće na skoro svakom području. „Njihova neutralizacija ispravkama i objašnjenjima je općedruštvena zadaća", rekao je Haldenwang.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu