Privredni rast Njemačke je tokom proljeća – zamro. U drugom kvartalu je bruto društveni proizvod (BDP) u poređenju sa prva tri mjeseca ove godine ostao nepromijenjen. Tako glasi prva procjena Saveznog zavoda za statistiku.

Privreda se oslanjala prije svega na izdatke za privatni i državni konzum. Privredni razvoj su, kako se tvrdi, zaustavili eksterni faktori.

„Teški okvirni uslovi za svjetsku privredu sa dugotrajnom pandemijom korone, poremećenim lancima snabdijevanja, rastućim cijenama i ratom u Ukrajini – sve se to negativno odrazilo na razvoj konjunkture", citira javni servis ARD „statističare iz Vizbadena". Ovaj medij navodi i da su „ekonomisti računali sa malim plusom od 0,1 procenta".

Pesimizam se širi

Sam početak godine je prošao „bolje nego što se mislilo", navodi ARD: „Statističari su korigovali poboljšanje BDP sa 0,2 na 0,8 odsto. Osim toga, u poređenju sa istim periodom prošle godine, BDP je bolji za 1,5 odsto. Prošle godine je domaća privreda mnogo jasnije osjetila dejstvo trećeg talasa korone", prenosi javni servis.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je korigovao naniže svoje prognoze njemačkog privrednog rasta za čitavu 2022. godinu i sada očekuje plus od 1,2 procenta. To je 0,8 odsto manje nego što je predviđano u martu.

Sličan pesimizam je izrazila i Njemačka centralna banka koja je u mjesečnom izvještaju za juli napisala: „U tekućem kvartalu bi porast BDP-a iz današnje perspektive mogao da ispadne nešto slabiji nego u osnovnom scenariju projekcije iz juna 2022."

Poslovna klima je loša

„Rat u Ukrajini", navodi ARD, „pogoršava probleme koje je Njemačka privreda imala i prije toga, Rast cijena energije i stalne smetnje u snabdijevanju opterećuju industriju. Istovremeno najveća inflacija u o posljednjim decenijama koči privatni konzum koji je važan oslonac njemačke konjunkture".

Poslovna klima je loša, javlja Institut za ekonomska istraživanja Ifo. Njemu oko 9000 preduzeća javlja svoje procjene aktuelne poslovne situacije i očekivanja za sljedećih šest mjeseci. Ove godine su ti izvještaji lošiji nego ikada. „Nalazimo se na pragu recesije", rekao je predsjednik Ifo-a Klemens Fist i dodao da „Visoke cijene energije i prijeteća nestašica gasa opterećuju konjunkturu".

Glavni ekonomista banke Komercbank Jerg Kremer smatra da se njemačka privreda već nalazi u padu. On tvrdi da se odgovor na pitanje koliko će loša situacija na kraju biti nalazi u rukama vladara u Kremlju – Vladimira Putina.

„Ako bi došlo do kompletnog obustavljanja isporuka gasa, duboka recesija bi bila neizbježna". A to bi značilo da bi negativan razvoj njemačke privrede mogao dugo da potraje.

Evro-zoni je dobro - prijeti recesija u drugoj polovini godine

Za razliku od njemačke, španska i francuska ekonomija bilježe rast, čak i veći nego što se očekivalo. U Španiji je bruto domaći proizvod porastao za 1,1 odsto - zahvaljujući visokom nivou investicija i snažanom porastu potrošnje. Francuska je zabilježila blaži rast u istom periodu - za 0,5 odsto, takođe zahvaljući potrošnji, ali i spoljnoj trgovini.

Ukupno je privreda u evro-zoni je u proljeće i pored rekordne inflacije i rata u Ukrajini „imala bolji rast nego što se očekivalo".

Bruto društveni proizvod se u zemljama sa zajedničkom valutom između aprila i juna poboljšao za 0,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine – saopštio je Zavod za statistiku Evropske unije Eurostat.

Javni servis ARD piše da „privredu u evro-zoni opterećuje visoka inflacija, koju podstiče rat u Ukrajini", a „poslovna klima se pogoršava". Inflacija u evro-zoni se u julu popela na rekordnu vrijednost od 8,9 odsto. Evropska komisija očekuje za ovu godinu privredni rast od samo 2,6 odsto.

„Ukoliko Rusija kompletno zavrne gasne slavine Evropskoj uniji, u drugoj polovini 2022. prijeti recesija, upozorio je nedavno evropski komesar Paolo Đentiloni.

SAD u tehničkoj recesiji

Ono što su neki ekonomisti i vrhunski bankari nedavno prorekli, sada se dogodilo: ekonomija SAD je u "tehničkoj recesiji", odnosno BDP opada već drugi kvartal zaredom. U periodu od aprila do kraja juna, BDP je opao za 0,9 odsto.

Ovo je veliki su udarac za predsjednika SAD-a Džozefa Bajdena pred novembarske izbore za Kongres na sredini mandata. Njegovi politički protivnici navode najnovije podatke, koji sada pokazuju recesiju u prvoj polovini godine, kao dokaz njegove navodno pogrešne ekonomske politike.

Ministarstvo trgovine SAD-a taj pad objašnjava polupraznim stovarištima i smanjenim investicijama preduzeća. Izvoz i potrošački izdaci privatnih domaćinstava su se, doduše, povećali, ali nisu mogli da kompenzuju nazadovanje na drugim poljima.

Negativnom rastu privrede je doprinijela i Centralna banka Fed sa svojom novčanom politikom. Da bi suzbila visoku inflaciju, ona je u martu povisila referentnu kamatnu stopu za 2,25 odsto. To je najbrže povećanje kamata za tako kratko vrijeme – još nezabilježeno u istoriji SAD-a.

sb(ard)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu