Mnogi posmatrači u nevjerici trljaju oči, jer se kineski privredni oporavak neprekidno nastavlja. Indeks menadžera nabavke u proizvodnji, centralni pokazatelj obima proizvodnje u kineskim fabrikama, u novembru nakon cijele decenije, bilježi najvišu vrijednost. Privredni barometar svakog mjeseca sastavlja medijska grupa Kaisin (Caixin), specijalizovana za finansijske teme, zajedno sa analitičarima podataka iz kompanije IHS Markit. Brojke koje stoje iza nezgrapnog imena "Caixin China General Manufacturing Purchasing Managers' Index” (PMI), sa dosadašnjih 53,6 bodova, u oktobru su se povećale na 54,9. Veće brojke indeks je posljednji put zabilježio u novembru 2010. godine.

Ono što je posebno za indeks Kaisin: on pokazuje aktivnost manjih i srednjih industrijskih kompanija. Vrijednosti iznad 50 pokazuju povećanje privrednih aktivnosti, dok niže vrijednosti označavaju pad proizvodnje. Indeksi menadžera nabavke (PMI) važe za rane pokazatelje budućeg privrednog razvoja i redovno se objavljuju širom planete.

I kineska državna statistička služba obajavljuje indeks menadžera nabavke. Taj „zvanični“ PMI međutim više pokazuju kakva je poslovna situacija u velikim državnim kompanijama. Aktuelni podaci za novembar ukazuju da je privredni oporavak od proljeća stabilan. Vrijednost od 51,4 bodova u oktobru se u novembru povećala na 52,1 bodova, što je najviše od septembra 2017. godine.

- pročitajte i ovo: Je li se korona virus prenio i na svjetsku privredu?

Značaj Kine raste

Za kineske trgovinske partnere u Evropi to su dobre vijesti. Nakon SAD, Kina je drugi po veličini trgovinski partner EU. Između 2000. i 2019. godine obim bilateralne trgovine se povećavao gotovo osmostruko, na ukupno 560 milijardi evra. Mnoge kompanije ne mogu do detalja da utvrde koliki je obim poslovanja sa Kinom. Ali uzorci iz 25 evropskih kompanija, iz različitih zemalja članica, koje je za potrebe aktuelne studije koristio Merkator institut za kineske studije (MERICS) u Berlinu, pokazuju u kojoj mjeri evropske kompanije zavise od kineskog tržišta. Te kompanije su 2019. godine 11,2 odsto svog prometa ostvarile u Kini.

Od pozitivnog kineskog privrednog razvoja unutar EU bi mogla da profitira prvenstveno Njemačka. Jer ni jedna zemlja ekonomski nije toliko snažno vezana za Kinu, kao što je najveća evropska privreda: gotovo polovina (48,5 odsto) ukupnog izvoza EU u Kinu, 2019. godine je išla iz Njemačke. Skoro četiri puta više nego iz Francuske, koja je na drugom mjestu u EU kada je riječ o izvozu u Kinu. Naročito mnogo izvoze njemački proizvođači automobila i mašina, a sve više se izvoze i poljoprivredni proizvodi i svinjsko meso.

Zbog posljedica pandemije, Kina je za Njemačku postala još važnija: u drugom kvartalu 2020. godine, po snazi druga svjetska nacionalna ekonomija, po prvi put je bila najveće njemačko izvozno tržište. Nije ni čudo, s obzirom na to koliko su najvažnija tržišta za njemačku robu i usluge u Evropi i SAD-u ispaštala i još uvijek ispaštaju zbog pandemije Kovida 19.

Doduše i Kina se još uvijek bori sa posljedicama pandemije, kaže Maks Cenglajn, glavni ekonomista berlinskog istraživačkog instituta Merics za DW. Kineski bruto domaći proizvod (BDP) u prvih devet mjeseci 2020. godine se povećao za samo 0,7 odsto. „Ali uspon uzima maha i to je naravno dobro za njemačke kompanije. Od toga će profitirati prije svega klasične njemačke industrije, koje su već jako prisutne u Kini: naročito se povećala prodaja automobila.”

Dajmler je recimo 2019. godine u Kini prodao 700.000 mercedesa, dvostruko više nego u SAD. Koncern Folksvagen među prvima je u svijetu počeo da posluje u Kini. Od osamdesetih godina Volksvagen proizvodi u Antingu pored Šangaja, i u međuvremenu prodaje 40 odsto svojih automobila u Kini, što je odavno nadmašilo SAD  kao najvažnije svjetsko tržište automobila.

Podaci pouzdaniji nego ranije

Glavni ekonomista instituta MERICS Maks Cenglajn (Max Zenglein), međutim, ne vjeruje da će Njemačka zbog posljedica pandemije korone postati previše zavisna od Kine. „Svakako da će zbog pandemije doći do pomjeranja u trgovinskim strukturama, ali će ona primarno biti kratkoročna. EU i SAD će se oporaviti i sustići Kinu. Mislim da je pretjerano smatrati da će to i ubuduće ići samo sa Kinom“, kaže Cenglajn. On međutim upozorava da bi snaga njemačke spoljne trgovine trebalo da bude u diverzifikaciji: „Trenutni eskalirajući sukob između Kine i Australije treba da bude upozorenje."

Cenglajn ne vjeruje u to da su brojke iz Kine nepouzdane i da privredni zamah nije tako snažan kao što pokazuju podaci. „Na nacionalnom nivou kineske službe su posljednjih godina radile na poboljšanju kvaliteta podataka.“ Naravno da „još ima određenih prepreka“, kaže stručnjak za Kinu i dodaje: „Ali generalno nema razloga da se privredni zamah dovodi u pitanje."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android