Nove statistike o bolovanju u Njemačkoj su uzburkale duhove: prema podacima Saveznog statističkog ureda u Wiesbadenu, Nijemci su 2023. u prosjeku proveli na bolovanju 15,1 radni dan. I prethodnih godina Njemačka se u međunarodnoj usporedbi nalazila na samom vrhu što se tiče dana koje su zaposleni proveli na bolovanju.

Nijemci nisu zabušanti

To je odmah ponukalo neke glasova iz gospodarstva da u javnost iziđu s prijedlozima koji bi, po njihovom mišljenju, Nijemce ponovno natjerali da se saberu i ne odlaze na bolovanje nakon prvog šmrcanja. Direktor osiguravajuće kuće Allianz Oliver Bäte je tako predložio uvođenje neke vrste pauze isplate plaće za prvi dan bolovanja. „Nijemci su u EU prosjeku uvjerljivo na prvom mjestu. Njemačka je svjetski prvak kada je u pitanju bolovanje", rekao je Bäte početkom tjedna za dnevnik Handelsblatt. 

On je zato predložio da poslodavci radnicima nabolovanju za prvi dan bolovanja ukinu plaću. To bi smanjilo troškove za gospodarstvo i blagajne zdravstvenog osiguranja. „Poslodavci u Njemačkoj plaćaju godišnje 77 milijardi eura za radnike na bolovanju, blagajne zdravstvenog osiguranja daljnjih 19 milijardi. To je oko šest posto ukupnih socijalnih izdataka. U Europskoj uniji je prosjek 3,5 posto", objasnio je Bäte. On je ukazao na to da unutar EU-a u nekim zemljama poput Švedske, Španjolske i Grčke zaposleni prvi dan bolovanja moraju računati s time da im taj dan neće biti plaćen.

Prije njega se i članica tzv. Ekonomskih mudraca Monika Schnitzer založila za ukidanje plaćanja prvog dana bolovanja.

SPD protiv Unija za

Na reakciju sindikata i vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), u čijim rukama se nalazi resorno ministarstvo rada, nije trebalo dugo čekati. „Tko bolesne zaposlene paušalno sumnjiči za zabušavanje, taj ima potpuno krivu sliku o zaposlenima u ovoj zemlji", rekao je ministar rada Hubertus Heil (SPD) reagirajući na raspravu o ukidanju plaćanja prvog dana bolovanja. I dodao kako s SPD-om na vlasti neće biti ukidanja plaćanja bolovanja. 

Savez njemačkih sindikata (DGB) je prijedlog ukidanja plaćanja bolovanja od prvog dana, nazvao „besramnim". 

No političari demokršćanske UnijeCDU/CSU, koji bi, prema ispitivanjima javnog mnijenja, mogli izića kao najjača snaga na izborima krajem veljače, su vrlo otvoreni za uvođenje dana pauze u plaćanju bolovanja. „Njemački socijalni sustav je prilično opterećen zato moramo biti otvoreni za nove ideje", rekao je potpredsjednik zastupničkog kluba Unije Sepp Müller za portal Politico.

Sve stariji zaposleni

Markus Beier, savezni predsjednik Njemačke udruge liječnika opće prakse, se ne slaže s ocjenom da su njemački radnici zabušanti. "Ne, mi nismo nacija bolesnih. Ovih dana u svojoj ordinaciji vidim upravo ono što su pokazale procjene zdravstvenih osiguravajućih društava posljednjih mjeseci: sve više ljudi s akutnim infekcijama dolazi u ordinaciju. To je djelomično učinak zaostatka pandemije" rekao je za DW. On je ukazao i na to da porast u statističkim mjerenjima treba povezati i s novim sustavom prijave bolovanja.

„Uvođenje elektroničke prijave bolovanja poslodavcima i zdravstvenim osiguravajućim društvima još jedan je razlog za visoku razinu bolovanja u Njemačkoj. S obzirom na to da prije nisu svi pacijenti slali svoje potvrde zdravstvenim osiguravajućim društvima, njihova bolovanja nisu bila evidentirana. Od 1. siječnja 2023. se evidentiraju sva bolovanja", zaključuje Beier i ukazuje na još jedan aspekt porasta broja dana provedenih na bolovanju. "Ono što je evidentno je to da raste prosječna starost stanovništva i zaposlenih. To znači da raste i broj kroničnih bolesti i bolovanja."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu