SPD, Zeleni i FDP su na samom početku političke saradnje željeli da budu progresivna koalicija. Ali napredak, čini se, u tzv.semaforskoj koalicijisve više usporavaju rasprave o pravom putu.

Kristijan (Christian) Lindner, savezni ministar finansija i lider FDP-a, opisao je to u emisiji na Prvom programu njemačke televizije na sljedeći način: „Svakog dana osjećam granice u koje udaramo, jer postoje veoma različiti pogledi na to kako ljudi žele da žive, kako ekonomija treba da funkcioniše i šta je potrebno društvu“.

Najveći pojedinačni budžet Ministarstva rada

Na primjer, Hubertus Hajl (Heil), federalni ministar rada, kontroliše daleko najveći dio budžeta -175 milijardi evra, što je više od trećine cjelokupnog saveznog budžeta, koji se priliva u njegov resor. Ovaj političar SPD-a je uvjeren da je društvu potrebna, prije svega, pouzdanost u socijalnoj politici. Stoga kategorički isključuje rezove u penzionom sistemu.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Kristijanom Lindnerom o planiranom penzionom paketu savezne vlade, Hajl je rekao: „Ovaj princip životnog postignuća mora biti pouzdan, bilo da je neko rođen 1954. ili 1995. Ljudima, koji vrijedno rade u Njemačkoj i plaćaju doprinose, mora biti omogućeno da se oslone na zakonom zagarantovanu penziju u budućnosti“.

Apel na Hajla da štedi

Ovo Hajlovo obećanje jedna je od glavnih bauštela u Lindnerovom budžetu: savezne subvencije u penzionom fondu porasle su za skoro 20 milijardi evra samo u posljednjih pet godina. Time se pokrivaju rupe u penzionom osiguranju, s obzirom da prihodi odnosno obavezna izdvajanja poreskih obveznika za doprinose nisu dovoljni: penzije za majke, odsustvo zbog njege djeteta, bazne penzije.

To postaje sve skuplje i zbog starenja društva: u Njemačkoj je sve višem starih lčjudi a sve više onih koji rade i uplaćuju novac u penzione fondove. Lindner (liberal) stoga još hitnije formuliše svoj apel Hajlu (SPD) da štedi: „Čak i ubijeđeni socijaldemokrata mora da shvati da ako želi da dobije nova, dodatna sredstva za svoje projekte, prvo mora ponovo da uključi motor privrednog rasta.“

Lindner predlaže moratorijum na socijalne projekte

Ali, odakle će doći novac za programe ekonomske stimulacije - ili za smanjenje poreza koje Lindner zapravo smatra poželjnim? Moratorijumom na nove socijalne projekte, što je on već predložio. Ovo stvara prostor za druge zadatke države.

Trenutno će Lindnerov glavni fokus vjerovatno biti na stimulisanju strukturno slabog rasta njemačke privrede. Nedavno su njegov „Zakon o mogućnostima rasta“, koji je predviđao investicionu pomoć i poreske olakšice za kompanije, pokrajine u Bundesratu (gornji dom parlamenta) smanjile i svele na djelić prvobitnog obima. Ministri finansija saveznih država strahovali su od gubitka prihoda.

Dugi spor o osnovnoj dobrobiti djece

Druga bauštela u pregovorima o budžetu će vjerovatno biti osnovna pomoć djeci. Ministarka za porodicu Liza (Lisa) Paus želi da savezna vlada kombinuje beneficije za djecu - i isplaćuje ih automatski, bez potrebe za komplikovanim procedurama za podnošenje zahtjeva.

Paus se već dugo raspravlja sa Lindnerom o tome koliko košta projekat i koliko dodatnih pozicija je potrebno za administrativnu implementaciju. Ipak, ona je optimistična: „Kristijan Lindner, kancelar Šolc i ja smo zajedno pregovarali o zakonu, a zatim ga zajedno predočili kabinetu. Uvjerena sam da ćemo, pošto smo tako intenzivno radili na tome, sada brzo doći do rezultata.”

Rok produžen za 14 dana

Međutim, o „brzo“ u ovom trenutku ne može biti govora. Rok do kojeg svi pojedinačni resori moraju da prijave svoje budžete Lindneru upravo je produžen za 14 dana.

Njemački ministar finansija koristi vrijeme da još jednom suštinski kritikuje projekat "osnovne dječije zaštite" pri čemu se misli na pomoć za djecu. Djeca su zapostavljena, zanemarena, rekao je Lindner za ARD, aludirajući na porodice migranata: „Ako se želi riješiti problem siromaštva djece, onda se treba pobrinuti da roditelji dobiju podršku u učenju jezika i dobijanju posla ali i da se poboljša situacija u obdaništima i školama."

Otpustiti dužničku kočnicu?

Treba poboljšati i Bundesver.  To je treća bauštela. Potrebe za finansiranjem odbrane nastavljaju da rastu; posebno kada se specijalni fond od 100 milijardieura  iz saveznog budžeta potroši do 2028. a uz to se mora ispoštovati cilj NATO-a od dva odsto izdvajanja iz redovnog saveznog budžeta.

Ministar odbrane Boris Pistorijus (Pistorius) rekao je u emisiji na Drugom programu njemačke televizije (ZDF) „Šta sad…?" o onome što očekuje: distribucionu bitku. "Najljepše digitalne biblioteke i najljepše biciklističke staze nam neće služiti ako budemo napadnuti i nismo u stanju da se odbranimo. Riječ je o postavljanju prioriteta. Da, moraće da dođe do rezova u budžetu ako želimo garantovati odbranu“.

Stoga je za Pistorijusa zamislivo da se olabavi dužnička kočnica za finansiranje Bundesvera i civilne zaštite.

Moglo bi da nedostaje 15 do 20 milijardi evra

Niko još nije zvanično potvrdio koliki je "manjak" u Lindnerovom planu budžeta za narednu godinu. Riječ je o iznosu koji se dobije kalkulacijom poreskih prihoda, dozvoljenog zaduživanja i želja ministarstava za izdacima. Posmatrači pretpostavljaju da će to vjerovatno biti 15 do 20 milijardi evra.

Priprema saveznog budžeta za izbornu godinu 2025. u Njemačkoj mogla bi stoga da postane prelomna tačka za koaliciju koja je zapravo bila posvećena napretku.

ard/ss

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu